Himna Vatikana
Pontifikalna himna i marš (lat. Inno e Marcia Pontificale) je nacionalna himna Vatikana. Tekst na italijanskom jeziku je napisao Antonio Alegra (Antonio Allegra) (1905-1969), dok je muziku komponovao Šarl Guno (Charles Gounod) (1818-1893).
Himna je formalno bila usvojena dekretom pape Pija XII, radi obeležavanja 1950. godina hrišćanstva. Prvo izvođenje himne je bilo tim povodom 24. decembra 1949. godine.
Guno je u stvari originalno napisao Pontifikalni marš u cilju proslave zlatnog jubileja pape Pija IX (20 godina na čelu katoličke crkve). Prvi put je izvedena na Trgu Svetog Petra, 11. aprila 1869. godine u prisustvu pape Pija IX, i u izvođenju sedam vojnih orkestara.
Sve do 1950. godine, kao himna Vatikana je korišćena pesma koju je 1857. komponovao Vitorino Halamajr (Vittorino Hallmayr).
Verzija himne na kebuano jeziku – Voljena zemlja – se pojavljuje kasnih 80-ih i početkom 90-ih, sa tekstom koji je sastavio monsinjor Rudi Vilanueva (Rudy Villanueva). Ona nije prevod ni teksta sa italijanskog, ni latinskog, već predstavlja molitvu za zaštitu Filipinaca.
Tekst na latinskom I[uredi | uredi izvor]
(Raffaello Lavagna)
O felix Roma - O Roma nobilis.
Sedes es Petri, qui Romae effudit sanguinem,
Petri, cui claves datae sunt regni caelorum.
Pontifex, Tu successor es Petri;
Pontifex, Tu magister es tuos confirmas fratres;
Pontifex, Tu qui Servus servorum Dei,
hominumque piscator, pastor es gregis,
ligans caelum et terram.
Pontifex, Tu Christi es vicarius super terram,
rupes inter fluctus, Tu es pharus in tenebris;
Tu pacis es vindex, Tu es unitatis custos,
vigil libertatis defensor; in Te potestas.
Tu Pontifex, firma es petra, et super petram
hanc aedificata est Ecclesia Dei.
O felix Roma - O Roma nobilis.
Tekst na latinskom II[uredi | uredi izvor]
(Evaristo D'Anversa)
Roma, alma parens, Sanctorum Martyrumque,
Nobile carmen, te decete, sonorumque,
Gloria in excelsis, paternæ maiestati
Pax et in terra fraternæ caritati
Ad te clamamus, Angelicum pastorem:
Quam vere refers, Tu mitem Redemptorem!
Magister Sanctum, custodis dogma Christi,
Quod unun vitæ, solamen datur isti.
Non prævalebunt horrendæ portæ infernæ,
Sed vis amoris veritatisque æternæ.
Salve, Roma!
In te æterna stat historia,
Inclyta, fulgent gloria
Monumenta tot et aræ.
Roma Petri et Pauli,
Cunctis mater tu redemptis,
Lúmen cunctæ in facie gentis
Mundique sola spes!
Salve, Roma!
Cuius lux occasum nescit,
Splendet, incandescit,
Et iniquo oppilat os.
Pater Beatissime,
Annos Petri attinge, excede
Unum, quæsumus, concede:
Tu nobis benedic.
Tekst na italijanskom[uredi | uredi izvor]
INNO
Roma immortale di Martiri e di Santi,
Roma immortale accogli i nostri canti:
Gloria nei cieli a Dio nostro Signore,
Pace ai Fedeli, di Cristo nell'amore.
A Te veniamo, Angelico Pastore,
In Te vediamo il mite Redentore,
Erede Santo di vera e santa Fede;
Conforto e vanto a chi combate e crede,
Non prevarranno la forza ed il terrore,
Ma regneranno la Verità, l'Amore.
MARCIA PONTIFICALE
Salve Salve Roma, patria eterna di memorie,
Cantano le tue glorie mille palme e mille altari.
Roma degli apostoli, Madre guida dei Rendenti,
Roma luce delle genti, il mondo spera in te!
Salve Salve Roma, la tua luce non tramonta,
Vince l'odio e l'onta lo splendor di tua beltà.
Roma degli Apostoli, Madre e guida dei Redenti,
Roma luce delle genti, il mondo spera in te!
Prevod na srpski[uredi | uredi izvor]
HIMNA
O Rime besmrtni, grade mučenika i svetitelja,
O besmrtni Rime, primi naše molitve,
Slava Bogu i Gospodu našem na nebesima
A mir među ljudima koji Hrista slave!
Tebi dolazimo, anđeoski Pastiru,
U tebi vidimo krotkog Spasitelja.
Ti si sveti naslednik Slave,
Ohrabrenje i ponos onih koji veruju i koji se bore.
Sila i nasilje neće zagospodariti,
Ali istina i ljubav hoće.
PONTIFIKALNI MARŠ
Živeo, O Rime, večno prebivalište sećanja;
Hiljade palmi i hiljade oltara peva u tvoju slavu.
Grade Apostolski, majko i vodiču izabrani,
Svetlosti nacija, i nado svetu!
Živeo, O Rime ! Tvoja svetla nikada neće izbledeti;
Rušitelji lepote tvoje nestaju u mržnji i sramu.
Grade Apostolski, majko i vodiču izabrani,
Svetlosti nacija, i nado svetu!
