Himna slobode
Država | Grčka Kipar |
---|---|
Jezik | grčki |
Tekstopisac | Dionisios Solomos, 1823. god |
Prihvaćena | 1865. od strane Grčke 1966. od strane Kipra |
Instrumentalno izvođenje himne Grčke i Kipra | |
Himna slobode (grč. Ύμνος εις την Ελευθερίαν) pesma je Dionisiosa Solomosa napisana 1823. na ostrvu Zakintosu i sastoji se od 158 strofa, i ujedno ovo je najduža himna na svetu. Muziku je komponovao Nikolaos Mandzaros. 1865. godine su uzete samo prve dve strofe za nacionalnu himnu Grčke. Ona je i himna grčkog dela Kipra.[1]
Tekst[uredi | uredi izvor]
Στα ελληνικά (na grčkom)
Σε γνωρίζω από την κόψη, του σπαθιού την τρομερή, Σε γνωρίζω από την όψη, που με βια μετρά[ει] τη[ν] γη. Απ' τα κόκαλα βγαλμένη, των Ελλήνων τα ιερά, Και σαν πρώτα ανδρειωμένη, χαίρε, ω χαίρε Ελευθεριά. |
Izgovor
Se gnorízo apó tin kópsi, tou spathioú tin tromerí, Se gnorízo apó tin ópsi, pou me viá metrá[i] ti[n] yi. Ap' ta kókala vgalméni, ton Ellínon ta ierá, Ke san próta andrioméni, hére, o hére, Eleftheriá! |
Zvaničan srpski prevod
Uvek ću te poznavati po smrtonosnom maču koji držiš, kao zemlja, stremećom vizijom, nadzireš nas duhom hrabrim. Smrt je Grka iz davnina stvorila naš slobodni duh. Sada, u ponovnom usponu drevne snage, pozdravljamo tebe, Slobodo! |
Bukvalan prevod
Poznajem te po oštrici strašnog mača Poznajem te po ivici, koja silom meri zemlju. Izobličena od kostiju Grka, Drevnih. I sada hrabri kao prvi, pozdravljamo tebe, o Slobodo! |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Greece – nationalanthems.info”. www.nationalanthems.info. Pristupljeno 2021-01-19.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Himna slobode na Vikimedijinoj ostavi