Pređi na sadržaj

Хобит (roman)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hobit
Prvo izdanje na srpskom jeziku
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Hobbit
AutorDž. R. R. Tolkin
Zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Žanr / vrsta delaepska fantastika
Izdavanje
Broj stranica361
Tip medijamek povez
Prevod
PrevodilacMeri i Milan Milišić
Datum
izdavanja
21. septembar 1937.
Hronologija
NaslednikGospodar prstenova

Hobit (engl. The Hobbit) je roman Dž. R. R. Tolkina koji prethodi romanu Gospodar prstenova.

Hobit je jedan u nizu Tolkinovih romana o Srednjoj zemlji koji je završen 1936. godine, a čije se prvo izdanje pojavilo 1937. godine. Prvobitno je bio napisan kao dečja knjiga, koja je sadržala elemente mitologije iz Silmariliona koji su kasnije iskorišćeni da povežu Hobita sa Gospodarom Prstenova.

Radnja romana se odigrava u Trećem dobu (po Tolkinovom računanju vremena), nakon radnje zbirke priča Silmarilion, a pre Gospodara prstenova i govori o hobitu Bilbu Baginsu i njegovim saputnicima na putovanju do Samotne planine, sukobu sa zmajem Šmaugom, i povratku kući.

Knjigu je na srpskom jeziku prvi put objavila izdavačka kuća Nolit 1975. godine, u prevodu Meri i Milana Milišića.

Radnja[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!

Bilbo Bagins je hobit koji uživa u svom ugodnom, mirnom životu i retko putuje dalje od ostave u svojoj hobitskoj rupi u zavičaju. Jednog dana, čarobnjak Gandalf ga prevari da organizuje zabavu za Torina Hrastoštita i njegovu grupu od dvanaest patuljaka (Dvalin, Balin, Kili, Fili, Dori, Nori, Ori, Oin, Gloin, Bifur, Bofur i Bombur) koji pevaju o njihovom povratku na Samotnu planinu i o njenom ogromnom blagu, koje je zauzeo zmaj Šmaug. Kada se muzika završi, Gandalf otkriva Trorovu mapu koja prikazuje tajna vrata u Planinu i predlaže da se Bilbo pridruži ekspediciji kao „obijač”. Patuljci se podsmevaju toj ideji, ali Bilbo, ogorčen, odlučuje da im se pridruži.

Grupa putuje u divljinu, gde Gandalf spašava družinu od trolova i vodi ih do Rivendala, gde Elrond otkriva još tajni sa karte. Kada pokušaju da pređu Maglene planine, hvataju ih goblini i odvode duboko pod zemlju. Iako ih Gandalf spašava, Bilbo se odvaja od ostalih dok beže od goblina. Izgubljen u goblinskim tunelima, nailazi na misteriozni prsten, nakon čega se suočava Goluma, sa kojim započinje igru zagonetki. Kao nagradu za rešavanje svih zagonetki, Golum će mu pokazati put iz tunela, ali ako Bilbo ne uspe, njegov život će biti izgubljen. Uz pomoć prstena, koji pruža nevidljivost, Bilbo beži i pridružuje se patuljcima, poboljšavajući svoju reputaciju kod njih. Goblini i varge ih jure, ali orlovi spašavaju družinu, nakon čega se odmaraju u kući menjača kože Beorna.

Družina ulazi u Mrku šumu bez Gandalfa. U šumi, Bilbo prvo spasava patuljke od džinovskih paukova, a zatim iz tamnica Šumskih vilovnjaka. Približavajući se Samotnoj planini, putnike dočekuju ljudski stanovnici Jezergrada, koji se nadaju da će patuljci ispuniti proročanstva o Šmaugovoj smrti. Ekspedicija putuje do Samotne planine i pronalazi tajna vrata; Bilbo izviđa zmajevu jazbinu, otkrivajući pukotinu u Šmaugovom oklopu. Razjareni zmaj, zaključujući da je Jezergrad pomogao uljezu, kreće da uništi grad. Drozd je čuo Bilboov izveštaj o Šmaugovoj ranjivosti i prijavio ga branitelju Jezergrada, Bardu. Bardova strela pronalazi šuplje mesto i ubija zmaja.

Kada patuljci zauzmu planinu, Bilbo pronalazi Svetokamen, nasledstvo Torinove porodice, i sakriva ga. Šumski vilovnjaci i ljudi iz Jezergrada opsedaju planinu i traže naknadu za pomoć, odštetu za uništavanje svog grada i rešavanje starih potraživanja na blago. Torin odbija i, pozvavši rodbinu sa Gvozdenih brda, pojačava svoj položaj. Bilbo pokušava da mu ponudi Svetokamen kako bi sprečio rat, ali Torin je samo besan zbog izdaje. Proteruje Bilba, a bitka se čini neizbežnom.

Gandalf se ponovo pojavljuje da bi upozorio sve na vojsku goblina i vargi koja se približavala. Patuljci, ljudi i vilenjaci se udružuju, ali tek blagovremenim dolaskom orlova i Beorna uspevaju da ostvare pobedu u Bici pet armija. Torin je smrtno ranjen i miri se sa Bilbom, nakon čega umire.

Bilbo prihvata samo mali udeo svog dela blaga, ne želeći i nemavši potrebu za više, ali ipak se vraća kući kao vrlo bogat hobit otprilike godinu i mesec dana nakon što je prvi put otišao.

Likovi[uredi | uredi izvor]

Bilbo Bagins, glavni junak, je poštovan, uzdržan i dobrostojeći hobit — rasa koja liči na niske ljude sa dlakavim stopalima koji žive u podzemnim kućama i uglavnom se bave poljoprivredom i baštovanstvom.[1][2][3] Gandalf, putujući čarobnjak,[4] upoznaje Bilba sa grupom koju čini trinaest patuljaka. Torin Hrastoštit je ponosni, pompezni[5][6] vođa ove grupe patuljaka i naslednik uništenog kraljevstva patuljaka koje se nalazilo ispod Erebora. Zmaj Smaug je davno opljačkao kraljevstvo Torinovog dede i spava na ogromnom blagu.

Radnja uključuje mnoštvo drugih likova različitog značaja za narativ, kao što su dvanaest drugih patuljaka iz grupe; dva tipa vilenjaka;[7] ljudi; trolovi ljudožderi; divovi; zli goblini koji žive u pećinama; džinovski pauci koji žive u šumi koji umeju da govore; ogromni i hrabri orlovi koji takođe govore; zli vukovi, ili vargovi, koji su u savezu sa goblinima; murac Elrond; stvorenje Golum; Beorn, čovek koji može da preuzme oblik medveda; i Bard Bouman, sumorni ali časni strelac Jezergrada.[8][9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Hobbit, ch. 1 "An Unexpected Party". "his woolly toes (neatly brushed)"
  2. ^ Martin, Ann (2006). Red Riding Hood and the Wolf in Bed: Modernism's Fairy Tales. University of Toronto Press. str. 38. ISBN 978-0-8020-9086-7. „... —prefigure the bourgeois preoccupations of J. R. R. Tolkien's Bilbo Baggins in The Hobbit. 
  3. ^ Beetz, Kirk H., ur. (1996). Beacham's Encyclopedia of Popular Fiction AnalysisSlobodan pristup ograničen dužinom probne verzije, inače neophodna pretplata. 8 volume set. Beacham Publishers. str. 1924. ISBN 978-0-933833-42-5. „At the beginning of The Hobbit ... Bilbo Baggins seems little more than a conservative but good-natured innocent. 
  4. ^ Bolman, Lee G.; Deal, Terrence E. (2006). The Wizard and the Warrior: Leading with Passion and Power. John Wiley & Sons. str. 88. ISBN 978-0-7879-7413-8. „But their chief role was to offer sage advice: Merlin as a tutor and counselor to King Arthur; Gandalf through stories and wisdom in his itinerant travels throughout the countryside. 
  5. ^ Helms, Randel (1981). Tolkien and the Silmarils (1st izd.). Boston: Houghton Mifflin. str. 86. ISBN 978-0-395-29469-7. „As apt a description of Thorin Oakenshield as of the dwarf-lord of Nogrod; but yet when we see Thorin in person, ... there is a notable addition, a comic pomposity altogether suitable to what Tolkien intends in The Hobbit... 
  6. ^ Pienciak, Anne (1986). „The Characters”. J. R. R. Tolkien's Hobbit and Lord of the Rings. Barron's Educational Series. str. 14–30. ISBN 978-0-8120-3523-0. 
  7. ^ Tolkien 2003
  8. ^ Pienciak, Anne (1986). „The Characters”. J. R. R. Tolkien's Hobbit and Lord of the Rings. Barron's Educational Series. str. 14–30. ISBN 978-0-8120-3523-0. 
  9. ^ Stevens, David; Stevens, Carol (2008). „The Hobbit”. Ur.: Bloom, Harold. J. R. R. Tolkien. Chelsea House. str. 17—26. ISBN 978-1-60413-146-8. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]