Hoplitska falanga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Moderna rekonstrukcija grčkih hoplita koji formiraju falangu. U stvarnosti njihova oprema nije bila jednobrazna (sa izuzetkom Spartanaca) budući da je svaki vojnik sam obezbeđivao opremu i ukrašavao je po volji

Hoplitska falanga je vojna formacija koja je korišćena u drevnoj Grčkoj. Sačinjavali su je gusto poređani hopliti u pravim redovima koji čine kvadrat. Hopliti su bili naoružani kopljem dugim 3 metra tako da su i hopliti iz četvrtog reda mogli učestvovati u borbi zajedno sa prvim. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 metar u prečniku i bronzanom kacigom, sve to u savršeno uvežbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama sa istoka. Kasnije taj vid borbe preuzimaju i Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak ovog vida ratovanja je njegova relativo slaba pokretljivost, pa su Grci u sukobima sa rimskim legijama redovno gubili inicijativu na bojnom polju.

Falanga nestaje kao zastareli način da bi se u drugom obliku ponovo pojavila krajem 15. i početkom 16. veka, kad se pokazala potreba tako gustih redova pešaka protiv konjice onog doba, i traje oko sto godina, da bi napokon početkom 18. veka zauvek otišla u istoriju.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]