Pređi na sadržaj

Hristo Javašev

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hristo Javašev
Hristo Javašev i Žan Klod
Lični podaci
Datum rođenja(1935-06-13)13. jun 1935.
Mesto rođenjaGabrovo, Kraljevina Bugarska
Datum smrti31. maj 2020.(2020-05-31) (84 god.)
Mesto smrtiNjujork, SAD

Hristo Vladimirov Javašev (bug. Христо Владимиров Явашев; Gabrovo, 13. jun 1935Njujork, 31. maj 2020)[1] bio je bugarski slikar.

Lični život[uredi | uredi izvor]

Hristo je rođen u Gabrovu, u Bugarskoj. Njegov otac, Vladimir Javašev, bio je biznismen i imao je fabriku tkanina, a njegova majka, Cveta Dimitrova, bila je sekretar na Akademiji lepih umetnosti u Sofiji. Profesori sa Akademije koji su posetili njegovu porodicu primetili su Hristov umetnički talenat dok je još bio veoma mlad. Hristo je studirao slikarstvo na Akademiji u Sofiji od 1953. do 1956. godine. Nakon toga otišao je u Prag, gde je živeo do 1957. godine. Hristo se zatim odselio u Beč i upisao na Bečkoj akademiji lepih umetnosti. Posle jednog semestra tamo, otputovao je u Ženevu i preselio se u Pariz 1958. Njegov život u Parizu karakterisale su finansijske nedaće i društvene izolacije koje su pojačale njegove probleme u učenju na francuskom jeziku. Njegovi raniji radovi potpisivani su sa "Hristo".

Brak[uredi | uredi izvor]

Hristo i Žan Klod sastali su se u oktobru 1958. godine. U početku, Hrista je privukla njena polusestra. Neposredno pre svog venčanja, Žan Klod je zatrudnela sa Hristom. Hristo i Žan Klod dobili su sina Kirila (rođen 11. maja 1960 godine). Godine 1961. Hristo i Žan Klod imali su svoju prvu saradnju, pokrivena Burad u luci Kelnu. U februraru 1964. Hristo i Žan Klod stigli su u Njujork. Posle kratkog povratka u Evropu, odselili su se u SAD u septembru te godine. Iako su bili siromašni i bez dobrog poznavanja engleskog jezika, Hristo je prikazao njegov rad u nekoliko galerija, uključujući poznatu Kadteli galeriju u Njujorku. Počeo je da kreira Storfronts, koja je izgrađena u pravoj razmeri.

Rad[uredi | uredi izvor]

  • Uljana burad
  • Dokumenta 4
  • Umotana obala
  • Dolina zavesa
  • Trčeća ograda
  • Umotano šetalište
  • Okružena ostrva u Majamiju
  • Suncobrani, Japan - SAD
  • Upakovan Rajhstag
  • Umotana stabla
  • Umotana Snupi kuća
  • Kapija
  • Veliki vazdušni paket

Uljana burad[uredi | uredi izvor]

Žan Klod bila je vernik estetske lepote umetničkih dela, ona je rekla "Mi želimo da stvorimo umetnička dela radosti i lepote, koja ćemo graditi jer verujemo da će biti lepa". Žan Klod i Hristo blokirali su Pariz sa zidom naftnih buradi.

Dokumenta 4[uredi | uredi izvor]

Godine 1968. Hristo i Žan Klod imali su priliku da učestvuju na Dokumenta 4 u Kaselu. Pored skulpture, Koridor Storefronts, par je želeo da izgradi vazdušni paket sa zapreminom od 5.600 m³, koji je vidljiv sa udaljenosti od 25 km. Dana 24. juna 1968. je bio njihov prvi pokušaj da naduvaju vazdušni paket, međutim nije uspeo. Posle više pokušaja i koristeći dve od najvećih dizalica u Evropi, projekat je postao realnost avgusta 1968.

Umotana obala[uredi | uredi izvor]

Krajem 1969. Žan Klod i Hristo umotavaju obalu u Sidneju. 100 radnika i 11 volontera posvetili su 17.000 radnih sati za projekat. Hristo je zamotao dva i po kilometara obale i litice do 26 m visoke. Umetničko delo bilo je veće od planine Rašmor, a posetioci su hodali sat vremena od jednog kraja do drugog. Nakon početnog otpora vlasti i javnosti, reakcije su uglavnom bile pozitivne, a delo je imalo ogroman uticaj na umetnost u Australiji.

Umotano šetalište[uredi | uredi izvor]

Godine 1977. Hristo i Žan Klod su uglavnom plaćali bankarske kredite i pokušavali da uštede novac. Međutim, pored toga, nastavili su da planiraju buduće projekte, kao što je pokrivanje pešačkih staza u gradu Kansas. POkrili su 4,5 km pešačkih staza u parku, sve u svemu bilo je potrebno 12 500 m najlona u žutoj boji. Pešaci su uživali u umetničkom delu dve nedelje u oktobru. Troškovi projekta iznosili su 130.000 dolara.

Okružena ostrva u Majamiju[uredi | uredi izvor]

Hristo i Žan Klod planirali su projekat zasnovan na ideji Žan Klod da opkole jedanaest ostrva u Majamiju sa 603.850 m² plutajuće tkanine. Projekat je završen 4. maja 1983. uz pomoć 430 radnika.

Suncobrani, Japan - SAD[uredi | uredi izvor]

Plan je bio da imaju žute suncobrane postavljene u Kaliforniji i plave u Japanu istovremeno. U decembru 1990. godine, posle mnogo pripreme, prve čelične osnove za suncobrane su instalirane. Izložba je otvorena 9. oktobra 1991. godine, 3 miliona ljudi posetili su izložbu. Suncobrani su postali izuzetna turistička atrakcija. Dana 26. oktobra 1991. godine, jedan od kišobrana u Kaliforniji srušen je od strane jakih vetrova, ubivši jednu ženu i ranivši nekoliko drugih. Eksponat je zatvoren odmah. Drugi smrtni slučaj nastupio je tokom uklanjanja suncobrana.

Preko reke[uredi | uredi izvor]

Hristo i Žan Klod najavljuju planove za budući projekat pod nazivom "preko reke" (Over the river), na reci Arkanzas između Salidom, Kolorada i Kenon grada, Kolorado na istočnoj padini Roki planina. 10,8 km reflektujuće providne tkanine panela visoko iznad vode na čeličnim kablovima usidrenim na obalama reke. Plan će se sprovesti tokom leta 2015. godine, reka će ostati otvorena za rekreaciju tokom radova. Inspiracija za ovaj projekat došla je 1985. godine kada su pakovali Pont Neuf. 1992. umetnici su počeli trogodišnju potragu za odgovarajućom lokacijom. Oni su izabrali reku Arkanzas jer su njene obale dovoljno visoke. Hristo i Žan Klod biće finansijeri projekta "preko reke".

Mastaba[uredi | uredi izvor]

Mastaba je trapezoidna struktura koja broji više od 400.000 burića nafte, 100 mi (160 km) od Abu Dabija. Ukoliko se to ostvari biće jedino trajno umetničko delo Hrista i Žan Klod.

Priznanja i nagrade[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Christo (1935–2020)”. christojeanneclaude.net (na jeziku: engleski). 

Literatura[uredi | uredi izvor]