Centralna Amerika
Centralna Amerika | |
---|---|
Površina | 521.876 km2 |
Teritorije | Ostale teritorije |
Centralna Amerika (engl. Central America, geografski pojam koji koriste Ujedinjene nacije u svojoj kategorizaciji geopolitičkih podregija) je region Severne Amerike i u okviru nje Srednje Amerike, nalazi se između južne granice Meksika i severozapadne granice Kolumbije u Južnoj Americi. Neki geografi klasifikuju Centralnu Ameriku kao veliki zemljouz, i u ovom pogledu ona ponekad uključuje deo Meksika istočno od Zemljouza Tevantepek, tj. meksičke države Čijapas, Tabasko, Kampeče, Jukatan i Kintana Ro.
Centralna Amerika stoga ima površinu od oko 521.876 km² sa širinom između Tihog okeana i Karipskog mora od oko 560 km do oko 50 km.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Geologija[uredi | uredi izvor]
Geologija Centralne Amerike je aktivna, sa vulkanskim erupcijama i zemljotresima koji se dešavaju s vremena na vreme. 1931. i 1972. godine, zemljotresi su opustošili Managvu, glavni grad Nikaragve. Plodna zemljišta zbog vulkanske lave su omogućila da se održi velika gustina stanovništva u poljoprivredno produktivnim predelima na visokim nadmorskim visinama.
Klima[uredi | uredi izvor]
Srednja godišnja količina padavina kreće se u rasponu 3.000 - 6.000 mm. Budući da se nalazi na udaru pasata, karipska obala i istočne padine planina primaju dva puta više padavina od pacifičkih obala Centralne Amerike. Količinu padavina na pacifičkoj obali snižava hladna Kalifornijska morska struja. Krajem leta i tokom jeseni, Centralna Amerika je izložena razornom dejstvu tropskih ciklona - uragana.
Kao najuži deo Amerika, Centralna Amerika je mesto gde se nalazi Panamski kanal kao i predloženi, ali nikada završeni Kanal Nikaragve.
Biodiverzitet[uredi | uredi izvor]
Centralna Amerika je deo Mezoameričkog biodiverzitetskog pojasa i ona poseduje 7% ukupnog svetskog biodiverziteta.[1] Pacifička migratorna ruta je glavni put kojim se kreću ptice u Amerikama, prostire se pravcem sever-jug i ide od Aljaske do Ognjene zemlje. Zbog levkastog oblika kopnene mase, ptice selice se mogu videti u veoma velikim koncentracijama u Centralnoj Americi, posebno u proleće i u jesen. Kao most između Severne i Južne Amerike, Centralna Amerika ima mnogo vrsta iz nearktičke i neotropske ekozone. Međutim, južne zemlje (Kosta Rika i Panama) imaju veći biodiverzitet nego severne (Gvatemala i Belize), dok države u centralnom delu regiona (Honduras, Nikaragva, El Salvador) imaju najmanji biodiverzitet.[1]
Biodiverzitet u Centralnoj Americi (broj različitih vrsta terestrijalnih kičmenjaka i vaskularnih biljaka)
Država | Broj vrsta vodozemaca |
Broj vrsta ptica |
Broj vrsta sisara |
Broj vrsta gmizavaca |
Ukupan broj vrsta terestrijalnih kičmenjaka |
Broj vrsta vaskularnih biljaka |
Biodiverzitet |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Belize[2] | 46 | 544 | 147 | 140 | 877 | 2894 | 3771 |
Kostarika[3] | 183 | 838 | 232 | 258 | 1511 | 12119 | 13630 |
El Salvador[4] | 30 | 434 | 137 | 106 | 707 | 2911 | 3618 |
Gvatemala[5] | 133 | 684 | 193 | 236 | 1246 | 8681 | 9927 |
Honduras[6] | 101 | 699 | 201 | 213 | 1214 | 5680 | 6894 |
Nikaragva[7] | 61 | 632 | 181 | 178 | 1052 | 7590 | 8642 |
Panama[8] | 182 | 904 | 241 | 242 | 1569 | 9915 | 11484 |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Američki zemljouz ili Centralna Amerika nastavlja se na Meksiko i pruža se do Panamskog kanala koji razdvaja Severnu od Južne Amerike. Sastoji se od sedam država koje su, osim Paname i Beliza, nezavisnost izborile vrlo rano - u prvoj polovini 19. veka. Međutim, zbog čestih unutrašnjih sukoba, državnih udara i spoljašnjeg nekolonijalnog uticaja, to područje je sve do danas ostalo politički vrlo nemirno. Zemlje Američkog zemljouza u celini su gušće naseljene od Meksika, ali reše od Antilske Amerike. Među pojedinim zemljama ima velikih razlika, od retko naseljenog Beliza (12 stanovnika po km²) do prenaseljenog Salvadora (320 stanovnika po km²).
Postojala je savezna država Centralna Amerika u ranom 19. veku, koja se sastojala od sadašnjih nezavisnih država Gvatemale, Hondurasa, El Salvadora, Nikaragve i Kostarike (i dela moderne meksičke države Čijapas). Poznata je i kao Ujedinjene Provincije Centralne Amerike ili Sjedinjene Države Centralne Amerike.
Stanovništvo Centralne Amerike vrlo je složeno zbog dugotrajnog zajedničkog života i mešanja starosedelaca Indijanaca s evropskim doseljenicima i dovedenim crncima i njihovim potomcima, preovlađuju mestici (mešanci Indijanaca i belaca), izuzetak je Kostarika gde preovlađuju belci.[9]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema proceni iz 2018. godine, Srednja Amerika ima 47.448.333 stanovnika.[10][11] Sa površinom od 523.780 km²,[12] ona ima gustinu naseljenosti od 91 st. po km².
Država | Površina (km²)[13] |
Populacija (2018)[10][11] |
Gustina naseljenosti (po km²) |
Prestonica | Službeni jezik |
Pokazatelj humanog razvoja |
---|---|---|---|---|---|---|
Belize | 22.966 | 383.071 | 13 | Belmopan | Engleski | 0,732 Visok |
Kostarika | 51.100 | 4.999.441 | 82 | San Hose | Španski | 0,763 Visok |
El Salvador | 21.040 | 6.420.746 | 292 | San Salvador | Španski | 0,680 Srednji |
Gvatemala | 108.890 | 17.247.849 | 129 | Gvatemala (grad) | Španski | 0,628 Srednji |
Honduras | 112.090 | 9.587.522 | 67 | Tegusigalpa | Španski | 0,617 Srednji |
Nikaragva | 130.373 | 6.465.501 | 44 | Managva | Španski | 0,614 Srednji |
Panama | 78.200 | 4.176.869 | 44 | Panama (grad) | Španski | 0,765 Visok |
Ukupno | 523.780 | 47.448.333 | 80 | - | - | - |
Grad | Država | Populacija | Godina cenzusa | % nacionalne populacije |
---|---|---|---|---|
(1) Gvatemala (grad) | Gvatemala | 5.700.000 | 2010 | 26% |
(2) San Salvador | El Salvador | 2.415.217 | 2009 | 39% |
(3) Managva | Nikaragva | 1.918.000 | 2012 | 34% |
(4) Tegusigalpa | Honduras | 1.819.000 | 2010 | 24% |
(5) San Pedro Sula | Honduras | 1.600.000 | 2010 | 21%+4 |
(6) Panama (grad) | Panama | 1.400.000 | 2010 | 37% |
(7) San Hose | Kostarika | 1.275.000 | 2013 | 30% |
Jezici[uredi | uredi izvor]
Zvanični jezik u većini zemalja Centralne Amerike je španski, osim u Belizeu, gde je engleski zvaničan jezik. Majanski jezici čine porodicu jezika koja obuhvata oko 26 međusobno sličnih jezika. Gvatemala je 1966. godine zvanično priznala 21 od njih. Šinkanski i garifunski jezici su takođe prisutni u Centralnoj Americi.
Jezici u Centralnoj Americi (2010) | |||||||||
Br. | Države | Populacija | % španski | % majanski jezici | % engleski | % šinkanski | % garifunski | ||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Gvatemala | 17.284.000 | 64,7% | 34,3% | 0,0% | 0,7% | 0,3% | ||
2 | Honduras | 8.447.000 | 97,1% | 2,0% | 0,0% | 0,0% | 0,9% | ||
3 | El Salvador | 6.108.000 | 99,0% | 1,0% | 0,0% | 0,0% | 0,0% | ||
4 | Nikaragva | 6.028.000 | 87,4% | 7,1% | 5,5% | 0,0% | 0,0% | ||
5 | Kostarika | 4.726.000 | 97,2% | 1,8% | 1,0% | 0,0% | 0,0% | ||
6 | Panama | 3.652.000 | 86,8% | 9,2% | 4,0% | 0.0 | 0,0% | ||
7 | Belize | 408.867 | 52,1% | 8,9% | 37,0% | 0,0% | 2,0% |
Etničke grupe[uredi | uredi izvor]
Ovaj region je veoma bogat u smislu etničkih grupa. Većina stanovništva su melezi, sa prisutnim populacijama Maja i belaca, uključujući narode Šinka i Garifuna. Imigracija Arapa, Jevreja, Kineza, Evropljana doprinela je povećanju broja etničkih grupa u ovom području.
Etničke grupe u Centralnoj Americi (2010) | |||||||||
Država | Populacija | % Starosedeoci | % Belci | % Mestici/Mixed | % Crnci | % Šinka | % Ostali | ||
Belize | 324.528 | 6,3% | 5,0% | 49,6% | 32,0% | 0,0% | 4,1% | ||
Kostarika | 4.301.712 | 4,0% | 65,8% | 13,8% | 7,2% | 0,0% | 9,0% | ||
El Salvador | 6.340.889 | 1,0% | 12,0% | 86,0% | 0,0% | 0,0% | 1,0% | ||
Gvatemala | 15.700.000 | 38,0% | 18,5% | 40,0% | 1,0% | 0,5% | 2,0% | ||
Honduras | 8.143.564 | 6,0% | 5,5% | 82,0% | 6,0% | 0,0% | 0,5% | ||
Nikaragva | 5.815.500 | 5,0% | 17,0% | 69,0% | 9,0% | 0,0% | 0,0% | ||
Panama | 3.474.562 | 6,0% | 10,0% | 65,0% | 14,0% | 0,0% | 5,0% |
Religija[uredi | uredi izvor]
Dominantna religija u Centralnoj Americi je hrišćanstvo (95,6%).[14] Počevši od španske kolonizacije u 16. veku, katolicizam je postala najpopularnija religija u regionu do prve polovine 20. veka. Od 1960. godine došlo je do porasta drugih hrišćanskih grupa, naročito protestantizma, kao i drugih verskih organizacija i pojedinaca koji se identifikuju kao nereligiozni.[15]
Države |
% Hrišćanstvo (2013)[16] |
% Katolicizam (2010) |
% Protestantizam (2010) |
% Nereligiozni (2010) |
% Ostali (2010) |
% Nepoznato (2010) |
---|---|---|---|---|---|---|
Belize | 74% | 30% | 41% | 15% | 10% | 4% |
Kostarika | 86% | 69% | 17% | 11% | 3% | 0% |
Salvador | 85% | 46% | 29% | 24% | 1% | 0% |
Gvatemala | 87% | 47% | 39% | 12% | 2% | 0% |
Honduras | 88% | 52% | 35% | 10% | 3% | 0% |
Nikaragva | 84% | 58% | 23% | 13% | 4% | 2% |
Panama | 91% | 70% | 21% | 6% | 3% | 0% |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Biodiversity in Central America
- ^ Butler, RA (2006). „Belize forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „Costa Rica forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „El Salvador forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „Guatemala forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „Honduras forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „Nicaragua forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Butler, RA (2006). „Panama forest information and data”. Tropical rainforests: deforestation rates tables and charts. Menlo Park, California: Mongabay.com. Pristupljeno 1. 1. 2015.
- ^ Denis Šehić, Atlas Amerike, Australije i Okeanije. Politika, 1. izd, Beograd, 2007. god. ISBN 978-86-86809-01-8.
- ^ a b "World Population prospects – Population division". population.un.org. United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. avgust 2015). Retrieved 9. 11. 2019.
- ^ a b ""Overall total population" – World Population Prospects: The 2019 Revision" (xslx). population.un.org (custom data acquired via website). United Nations Department of Economic and Social Affairs, Population Division. Retrieved 9 November 2019.
- ^ „Central America: strategic information”. Central America economic integration and cooperation handbook. Volume 1: Strategic information, organizations and programs (2013 izd.). Washington, D.C.: International Business Publications, USA. 2013. str. 8. ISBN 978-1-4387-4280-9.
- ^ Agency, Central Intelligence (2014). „The world factbook”. Washington, D.C.: Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 07. 01. 2019. g. Pristupljeno 11. 04. 2020.
- ^ „Christianity in its Global Context” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 15. 8. 2013. g. Pristupljeno 8. 11. 2015.
- ^ Holland, CL (novembar 2005). Ethnic and religious diversity in Central America: a historical perspective (PDF). 2005 Annual Meeting of the Society for the Scientific Study of Religion. str. 1—34. Pristupljeno 4. 1. 2015.
- ^ „Las religiones en tiempos del Papa Francisco” (na jeziku: Spanish). Latinobarómetro. april 2014. str. 6. Arhivirano iz originala (pdf) 10. 05. 2015. g. Pristupljeno 4. 4. 2015.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Srednja Amerika Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. april 2020)