Centralni Istočni Alpi
Centralni Istočni Alpi | |
---|---|
engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen | |
Geografske karakteristike | |
Najviša tačka | Bernina |
Ndm. visina | 4.049 m |
Spisak | Gnajs i argilošist |
Geografija | |
Masiv | Istočni Alpi |
Geologija | |
Orogeneza | Alpska |
Vrsta stena | Mezozoik i tercijar |
Centralni Istočni Alpi (engl. Central Eastern Alps, nem. Zentralalpen or Zentrale Ostalpen), takođe poznati kao austrijski Centralni Alpi (nem. Österreichische Zentralalpen) ili samo Centralni Alpi[1] su planinski venac Istočnih Alpa u Austriji i susednim regionima Švajcarske, Lihtenštajna, Italije i Slovenije.
Izraz Centralni Alpi veoma je čest u geografiji Austrije, kao jednog od sedam glavnih pejzažnih regiona zemlje. Centralni Istočni Alpi se obično koriste u klasifikaciji. Centralni Alpi čine istočni deo alpskog raskola, njegov središnji venac planina.
Najviša planina austrijskih centralnih Alpi je Grosglokner sa visinom od 3.798 m.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Centralni Alpi imaju najviše vrhove Istočnih Alpa i nalaze se između Severnih i Južnih krečnjačkih Alpa, od čega se razlikuju u geološkom sastavu.
Izraz Centralni Istočni Alpi takođe se može širim značenjem odnositi na veće područje Istočnih Alpa, uglavnom u Austriji, koje se proteže od podnožja Bergamaskih Alpa na jezeru Komo i berninskog venca u kantonu Graubinden na istoku Švajcarske uz lihtenštajnsku obalu Rajne na zapadu do nižih rta istočno od reke Mure, u Štajerskoj. Dolina reke In označava njihovu severnu granicu, a reka Drava njihovu južnu granicu.
Centralni Alpi kao glavni pejzažni kraj Austrije[uredi | uredi izvor]
U Austriji se Istočni Alpi dele na severne, zonu Grauvaka, centralne i južne Alpe.
Centralni i Južni Alpi međusobno su odvojeni Dobijakom, Dravom (nem. Drau), Klagenfurtom i Mežom (nem. Mieß).[2]
Geomorfologija[uredi | uredi izvor]
Venac ima najviše vrhove u Istočnim Alpima i najglavniji je Lednik. U prelaznoj zoni, između Istočnih i Zapadnih Alpa, njeni vrhovi jasno dominiraju nad regionom prema zapadu. Na obodu, međutim, postoje i manje visoki, često manje robusni planinski venci.
Istočni Alpi su odvojenini od Zapadnih Alpa Bodenskim jezerom i jezerom Komo.
Geologija[uredi | uredi izvor]
Centralni deo Alpa sastoji se uglavnom od gnajsa i argilošista, sa izuzetkom Visokih Tauerna koji se uglavnom sastoje od jura i krečnjaka.
Istočni Alpi pokazuju aktivni vulkanizam (na primer u Štajerskom području), tercijar Panonske nizije.
Klasifikacija[uredi | uredi izvor]
Centralni Istočni Alpi, takođe, obuhvataju opsege zapadno istočnih Alpi, prema klasifikaciji, koje geološki pripadaju južnim Alpima:
Broj | Ime | Mapa | Zemlja | Najviša planina | Visina (m) | Slika |
---|---|---|---|---|---|---|
63 | Plesurske Alpe | Švajcarska | Arozer Rothorn | 2.980 | ||
64 | Oberhalbštajnske Alpe | Švajcarska | Piz Plata | 3.392 | ||
65 | Albulanske Alpe | Švajcarska | Pic Keš | 3.418 | ||
66 | Berninska grupa | Italija | Bernina | 4.049 | ||
67 | Livignske Alpe | Italija | engl. Cima de’ Piazzi | 3.439 | ||
68 | engl. Bergamasque Alps | Italija | Pico Koka | 3.052 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Not to be confused with the other meaning of Central Alps i.e. the Swiss Alps.
- ^ https://austria-forum.org, Austria-Forum |. „Silicon Alps Cluster GmbH”. Austria-Forum (na jeziku: nemački). Pristupljeno 22. 3. 2020.