Pređi na sadržaj

Centriola

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Centriola je cilindrična ćelijska struktura. Čine je 9 tripleta mikrotubula raspoređenih u obliku zupčanika. Svaki triplet se sastoji od tri međusobno priljubljene i povezane mikrotubule označenih kao mikrotubule (ili subfibrili) A, B i C. Potpunu strukturu od 13 protofilamenata tubulina jedini ima mikrotubul A, dok mikrotubuli B i C nisu potpuni i njihov zid delimično predstavlja zid susednog mikrotubula. Po svojoj strukturi, centriola je veoma slična bazalnom telu cilije i flagele. Tokom interfaze, u ćeliji se obično nalazi par centriola međusobno postavljenih pod pravim uglom. Neke ćelije, na primer eritrociti, nemaju centriole, dok druge, na primer megakariociti, sadrže više parova centriola.

Centriole su cilindri koji su jedan prema drugome postavljeni pod pravim uglom. Nalaze se u blizini jedra i Goldžijevog aparata, u delu citoplazme koji je označen kao centrozom ili citocentar. U izgradnji centriola učestvuju mikrotubule. Zid centriole je sastavljen od devet fibrila, od kojih je svaki sastavljen od tri mikrotubule koje su sa centrom organele povezane radijalnim spojnicama.Centriole imaju sposobnost udvajanja i predstavljaju važne komponente u deobi ćelija životinja. Osim što učestvuju u stvaranju deobnog vretena, centriole učestvuju i u formiranju mikrotubula citoskeleta, kao i aksoneme cilija i flagela.Centriole učestvuju u formiranju deobenog vretena, a to je jako važno za deobu ćelije.