Civilizacija doline Inda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Istorija Južne Azije
Butan Maldivi Pakistan Indija Bangladeš Šri Lanka Nepal
Istorija Indije
Kameno doba 70.000–7000. p. n. e.
Kultura Mergar 7000–3300. p. n. e.
Civilizacija doline Inda 3.300.–1700. p. n. e.
Kasna Harapa kultura 1700.–1300. p. n. e..
Vedska civilizacija 1500.–500. p. n. e.
· Kraljevstva antičke Indije · 1200.–700. p. n. e.
Mahadžanapadi 700.–300. p. n. e.
Carstvo Magada 684.–26. p. n. e.
· Maurijsko carstvo · 321.–184. p. n. e.
Srednja kraljevstva Indije 230. p. n. e.–1279. nove ere
· Satavahana carstvo · 230. p. n. e.–199. nove ere
· Kušansko carstvo · 60.–240. nove ere
· Gupta carstvo · 240.–550.
· Čola carstvo · 848.–1279.
Islamski sultanati u Indiji 1210.–1596.
· Delhijski sultanat · 1206.–1526.
· Dekanski sultanati · 1490.–1596.
Hojsala carstvo 1040.–1346.
Vidžajanagarsko carstvo 1336.–1565.
Mogulsko carstvo 1526.–1707.
Marata carstvo 1674.–1818.
Kolonijalna Indija 1757.–1947.
Podela Indije 1947.–
Istorije država
Republika Indija · Pakistan · Bangladeš
Šri Lanka · Nepal · Butan · Maldivi
Regionalne istorije
Pendžab · Južna Indija · Tamil Nadu · Bengal · Asam
Pakistanski regioni · Sind · Tibet
Istorijska karta civilizacije Doline Inda

Na obalama reke Inda, u današnjem Pakistanu, pojavila se i razvijala jedna od najstarijih svetskih civilizacija između 2700. i 1750. p. n. e.[1] Njena središta su bila gradovi Mohendžo-daro, Harapa i Lotal, sa po 40.000 stanovnika. Velike javne građevine, građene od opeka od blata , pokazuju da je ova civilizacija bila veoma napredna. Vrlo malo znamo o svakodnevnom životu stanovnika doline Inda, osim da su trgovali sa Sumerima i praktikovali jedan od prvih oblika hinduizma. Njihova je civilizacija neobjašnjivo propala nakon 1750. p. n. e. Uzrok može biti neka invazija Arijevaca ili promena toka reke Inda.

Mohendžo-daro[uredi | uredi izvor]

Ostaci grada Mohendžo-daro

Gradovi u dolini Inda bili su planski građeni po uzorku mreže. Imali su široke glavne puteve i uske uličice. Kućni otpad odvodio se odvodnim kanalima. Sve su kuće bile izgrađene oko središnjeg dvorišta. Ljudi su tokom dana u tom dvorištu živeli i radili.

Velika žitnica[uredi | uredi izvor]

Neki istoričari smatraju da su stanovnici u dolini Inda žitnicu koristili kao banku jer je bila sigurnosno skladište blaga trgovaca i vladara ovog grada.

  • Žitnica- je imala drveni zid dug 46 m i krovove duž cele građevine.
  • Kupalište - je bilo jedna od najvećih i najvažnijih građevina u Mohendžo-daru.
  • Malena kupališta - smeštena u građevinama nedaleko od glavnog kupališta.
  • Središnja kupališta - su se koristila za verske namene, primeri su obredno pranje pre svetkovine.
  • Citadela - je visoko područje na kojem su bile smeštene važne javne građevine. Visoko područje lakše se brani.
  • Stupa ili budističko svetište - sagrađena je mnogo kasnije nakon postojanja grada Mohendžo-daro. Izvorni glavni hram stanovnika doline Inda može biti skriven ispod humka stupe.

Nauka[uredi | uredi izvor]

Poput većine drevnih civilizacija, stanovnici doline Inda imali su svoj sastav za merenje mase i duljine. To je olakšavalo trgovinu, a moglo se određivati i vrednost robe radi plaćanja poreza. Ti drevni stanovnici bili su i vešti lončari i metalski radnici. Izrađivali su fine oslikane posude, figure od terakote i lep zlatni nakit. Naučili su mešati bakar i kalaj i prizvoditi bronzu.

Pečati[uredi | uredi izvor]

Pečati indskog naroda

Indski narod je koristio pečate za pokazivanje imovine. U svaki pečat je urezana slika životinje, na primer primer jednoroga, i zapis. Arheolozi su pronašli kamene pečate sa zapisima koji ne nalikuju nijednom drugom starom pismu. Kad bi se pronašli dugi tekstovi, istoričari bi ih mogli dešifrovati - međutim, zapisi u dolini Inda su kratki pa njihovo značenje ostaje tajna.

Religija[uredi | uredi izvor]

O religiji u dolini Inda se malo zna. Zbog važnosti vode, što dokazuje postojanje kupališta, neki istoričari su je povezali s kasnijim hinduizmom. Različite pronađene statue mogle bi predstavljati bogove i boginje. Većina kipova pronađenih u indskim gradovima imaju maske na glavi i nakit pa se pretpostavlja da predstavljaju figure boginja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wright 2009, str. 1.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]