Pređi na sadržaj

Crkva Svete Petke (Sv. Petra i Pavla) u Mušnikovu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svete Petke (Sv. Petra i Pavla) u Mušnikovu
Crkva Svete Petke
Opšte informacije
MestoMušnikovo
OpštinaPrizren
Vreme nastanka1563/1564.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svete Petke (Sv. Petra i Pavla) u Mušnikovu, u opštini Prizren na Kosovu i Metohiji, sagrađena je i živopisana 1563/1564. godine, da bi bila znatno obnovljena u drugoj polovini 19. veka. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Crkva se nalazi iznad sela Mušnikovo prvobitne posvete apostolima Petru i Pavlu, a čija je zaštitnica danas Sveta Petka.

Crkva Svetih apostola Petra i Pavla je jednobrodna građevina, pravougaone osnove, sa polukružnom oltarskom apsidom sa unutrašnje strane, a trostranom spolja. U sredini oltarske apside u vidu niše postavljena je časna trpeza od kamena. Prostor crkve je osvetljen preko tri mala i uska, po obliku identična prozora. U zapadnom zidu dozidane priprate nalaze se lučno završena vrata, a iznad njih je polukružna luneta. Crkva je građena od lomljenog kamena, a pokrivena je dvoslivnim krovom sa blago izbačenim kamenim vencem i stepenasto rešenim, što je upečatljiva karakteristika ovoga hrama. Stepenasto rešeno pročelje ulaznoj fasadi hrama daje potrebnu dinamiku koja je u periodu njene obnove bila potrebana kao matrijalni pečat ili beleg veštine mušnikovskih majstora – vlaških pečalbara. Crkva je značajno dograđena i proširena tokom 1866. godine. Spratna kula sa poligonalnom zvonarom na krovu odignuta je 1925. godine.

Po obnovi je srušen zapadni zid, naos proširen za debljinu zida i produžen na zapad, prozori takođe prošireni, a pročelje umesto trougaonog dobilo nadvišeni stepenasti zabat. Prvobitni izgled crkve pokazuje zidanje pritesanim kamenom, bez ukrasa, i spolja trostranu apsidu.

U unutrašnjosti su izvedene samo dve niše neophodne obredu, oltarska i protezisna.

Od prvobitnog fresko-slikarstva sačuvani su samo fragmenti: zagrljeni Petar i Pavle i sveti Teodor na južnom zidu uz ikonostas, četiri arhijereja iz Poklonjenja Agnecu, sveti arhiđakoni Stefan i Roman u đakonikonu i proskomidiji, Bogorodica Šira od nebesa iznad Poklonjenja i Blagovesti sa strana te fragmenti Vaznesenja i Nerukotovorenog obraza na istočnom zidu.

Iako je od prvobitnog fresko slikarstva sačuvan neznatan deo, u zoni stojećih figura na južnom zidu prepoznaje se rad majstora koji je znanja sticao u nekoj od kritskih radionica. Osim grčkih natpisa i stila, odaje ga i retko ikonografsko rešenje predstave sv. Petra i Pavla u zagrljaju, naslikano uz prvobitni ikonostas. Drugi slikar iste družine, koji je živopisao oltar, osetno je skromnije darovitosti.

U crkvi se nalazi novi ikonostas. Sačuvan je i deo carskih dveri nekoliko starih ikona (Svete Petke, Svetih Arhanđela i Svetog Nikole) kao i delovi jevanđelja.

Konzervatorskim radovima na arhitekturi, izvedenim 1962. godine, obrušenoj crkvi je vraćen svod i dvoslivna krovna konstrukcija sa pokrivačem od kamenih ploča.

Uz crkvu, sa njene severne strane, nalazi se više vekovastaro kultno stablo jasena čiji je prečnik debla oko 2 metra.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.