Pređi na sadržaj

Crkva Svetih Kozme i Damjana u Prizrenu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetih Kozme i Damjana u Prizrenu
Opšte informacije
MestoPrizren
OpštinaPrizren
Država Srbija
Vreme nastankakraj 19. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetih Kozme i Damjana u Prizrenu koja se nalazi u prizrenskom Podgrađu (Potkaljaji), niže crkve Svetog Spasa, na Kosovu i Metohiji. Pripada Eparhiji raško-prizrenskoj Srpske pravoslavne crkve. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Crkva koja se nalazi u prizrenskom Podgrađu (Potkaljaji), niže crkve Svetog Spasa, skromna je jednobrodna crkvica podignuta krajem XIX veka na temeljima starije crkve. U crkvi se nalazi nekoliko ikona iz XVIII-XIX veka, među kojima se ističe ikona sv. Proroka Ilije, verovatno doneta iz neke starije prizrenske crkve ili porodice.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva posvećena Svetim Vračevima Kozmi i Damjanu je podignuta krajem 19. veka na temeljima starije hrama. Sagrađena je kao jednobrodna građevina presvedena poluobličastim svodom i sa apsidom ekscentrično postavljenom u odnosu na podužnu osu građevine. U crkvi se nalazi nekoliko ikona iz 18. i 19. veka, među kojima se ističe ikona Svetog Proroka Ilije, verovatno doneta iz neke starije prizrenske crkve ili porodice. U crkvi nema živopisa, ni drugih predmeta od umetničkog značaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Crkva je sagrađena u 19. veku a oko nje je bilo staro groblje. Na njemu su se sve do 1866. godine saxranjivali pravoslavni osuđenici.

Kada su mesni muhamedanci počeli ograđivati svoje napušteno groblje u blizini Sinan pašine džamije, oni su hteli prisvojiti i staro groblje i ograditi ga. Nakon intervencije tadašnjih crkvenih starešina i intervencije bivšeg ruskog konzula, sačuvan je jedan manji deo srpskog groblja dok su muhamedanci veći deo zadržali kao opštinsko imanje. Na onom zauzetom zemljištu sada je „Bogoslovski vrt“. Na tom ograđenom mestu uoči svetih Vračeva, kupi se naš svet, a sutradan i mnogi dolaze i pale sveće ispred nekoliko ikona. Sveštenici svete vodicu i njome krste prisutne.[1]

Osnov za upis u registar spomenika kulture[uredi | uredi izvor]

Crkva je proglašena za spomenik kulture Rešenjem br. 460 od 14. aprila 1970. godine Zavoda za urbanizam, zaštitu spomenika kulture i prirode opštine Prizren.

Razaranje crkve 1999. godine[uredi | uredi izvor]

Crkva opljačkana i oskrnavljena.

Martovski pogrom 2004.[uredi | uredi izvor]

Crkva je devastirana i razrušena i pored radova iz 2012.-2013. godine na sanaciji i popravci nije u upotrebi.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]