Crkva Svetih Četrdeset mučenika u Trnovu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slika crkve

Crkva Svetih Četrdeset mučenika (bug. Свети Четиридесет мъченици) je srednjovekovna bugarska crkva koja se nalazi u podnožju tvrđave Carevec u Trnovu, Bugarska. Hram je spomenik kulture od izuzetnog značaja bugarske istorije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da na ovom mestu nalazio se crkve Rođenja Presvete Bogorodice podignuta u 9. veku. Za vreme vladavine cara Jovana Asena II je obnovljena i posvećena Svetim Četrdeset mučenika Sevastijskih u čast velike pobede u bici kod Klokotnice 9. marta 1230. godine (dan Svetih Četrdeset mučenika Sevastijskih), nad solunskim carem Teodorom Anđelom. Nakon što je preminuo u Trnovu, u crkvi je sahranjen sveti Sava, koji je kasnije prenet u manastir Mileševu, a danas se na mestu njegovog groba nalazi spomen-ploča. U 13. veku-14. veku crkva Svetih Četrdeset mučenika je postala jedna od najlepših crkava manastira „Velika lavra“.

U Crkvi Svetih Četrdeset mučenika nalaze se Omurtagov natpis, Asenov natpis i carinski natpis iz tvrđave Rodosto, za vreme vladavine kana Kruma.

U ovaj crkvi su sahranjeni sledeći bugarski carevi: Kalojan, Jovan Asen II, Mihajlo III Šišman (ovde nije sahranjen, a kosti je preneo Božidar Dimitrov), carice Ana Marija Mađarska i Irina Komnina.

U crkvi se nalazi groblje za bojara Basara, pretka dinastije Basarabe, kao i Jelenu, koja je verovatno ćerka Stefana Nemanje i sestra prvih raških vladara.

22. septembra 1908. godine u istoj crkvi knez Ferdinand I proglašava nezavisnosti Bugarske, tokom bosanske krize.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]