Crkva Svetog Nikole u Gotovuši
Crkva Svetog Nikole u Gotovuši | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Gotovuša |
Opština | Štrpce |
Vreme nastanka | 16. vek |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od izuzetnog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije |
Crkva Svetog Nikole u Gotovuši (opština Štrpce, Kosovo i Metohija
) je podignuta tokom 16. veka i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja. Od dveju crkava u Gotovuši starija je ova na seoskom groblju, danas posvećena svetom Spasu, a poznata i kao crkva Svetog Dimitrija. No, nesumnjiva je njena prvobitna posveta Svetom Nikoli, kako je označeno u ktitorskom fresko natpisu, delimično sačuvanom na zapadnom zidu naosa, nad ulazom.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Crkva je jednostavna, mala jednobrodna građevina sa spolja trostranom apsidom, zasvedena je poluobličastim svodom i pokrivena dvovodnim krovom sa kamenim pločama. Građena je od grubo tesanih kvadera sige i lomljenog kamena, delimično premalterisana i prekrečena. Fasadna dekoracija obuhvata linetu nad ulazom na zapadnoj i proskinitarnu nišu na severnoj fasadi, kao i niše osobenog oblika na svim stranicama apside, obrazovane lučno spojenim prislonjenim kolonetama. Na podužnim zidovima je potkrovni venac. U oltarskom delu su tri niše, centralna u apsidi i bočne (proskomidija i đakonikon) usečene u istočni zid. Časna trpeza je zidana, u obliku uske kamene ploče. Prvobitni podni pokrivač poda od kamena zamenjen je opekom. Portal na zapadnom zidu, završen plitkim segmentom, nadvišen uzanim segmentom frontonom i polukružnom nišom, danas je zaklonjen pošto je sa te strane hrama krajem XX veka dozidana manja priprata.
Fragmentarno sačuvani živopis sveden je na scene iz ciklusa Velikih praznika prikazane u dve zone, dekoraciju svoda koju čine frizovi od po deset proročkih poprsja i u temenu, medaljoni sa likovima Hrista Emanuila, Anđela Velikog saveta, Pantokratora kao i gornji deo kompozicije Vaznesenja. Najpotpunije je očuvano slikarstvo oltarskog prostora, uobičajenog programa. Kako je isti slikarski rukopis prepoznat u živopisu obližnjih crkava sredačke župe, u Bogoševcu i Gornjem Selu, datuje se u sedamdesete godine 16. veka i pripisuje boljim putujućim zografima.[1]
-
Snimak iz vazduha
-
Pogled sa jugozapada
-
Apsida
-
Pogled sa severne strane
-
Freske na zapadnom zidu
-
Freska Bogorodice u apsidi crkve
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Spisak spomenika kulture u Kosovskom okrugu
- Spomenik kulture od izuzetnog značaja
- Crkve u Sirinićkoj župi
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Đokić/ Nadoveza, Nebojša/ Branko (2019). Crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji u 19. veku. Ostavština Nemanjića. str. 324.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- „Crkva Sv. Nikole — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU.
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd
- Lista spomenika
- Crkva Sv. Nikole
Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.