Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Nikole u Gotovuši

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole u Gotovuši
Crkva Svetog Nikole
Opšte informacije
MestoGotovuša
OpštinaŠtrpce
Vreme nastanka16. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetog Nikole u Gotovuši (opština Štrpce, Kosovo i Metohija

) je podignuta tokom 16. veka i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja. Od dveju crkava u Gotovuši starija je ova na seoskom groblju, danas posvećena svetom Spasu, a poznata i kao crkva Svetog Dimitrija. No, nesumnjiva je njena prvobitna posveta Svetom Nikoli, kako je označeno u ktitorskom fresko natpisu, delimično sačuvanom na zapadnom zidu naosa, nad ulazom.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Fotografija crkve

Crkva je jednostavna, mala jednobrodna građevina sa spolja trostranom apsidom, zasvedena je poluobličastim svodom i pokrivena dvovodnim krovom sa kamenim pločama. Građena je od grubo tesanih kvadera sige i lomljenog kamena, delimično premalterisana i prekrečena. Fasadna dekoracija obuhvata linetu nad ulazom na zapadnoj i proskinitarnu nišu na severnoj fasadi, kao i niše osobenog oblika na svim stranicama apside, obrazovane lučno spojenim prislonjenim kolonetama. Na podužnim zidovima je potkrovni venac. U oltarskom delu su tri niše, centralna u apsidi i bočne (proskomidija i đakonikon) usečene u istočni zid. Časna trpeza je zidana, u obliku uske kamene ploče. Prvobitni podni pokrivač poda od kamena zamenjen je opekom. Portal na zapadnom zidu, završen plitkim segmentom, nadvišen uzanim segmentom frontonom i polukružnom nišom, danas je zaklonjen pošto je sa te strane hrama krajem XX veka dozidana manja priprata.

Fragmentarno sačuvani živopis sveden je na scene iz ciklusa Velikih praznika prikazane u dve zone, dekoraciju svoda koju čine frizovi od po deset proročkih poprsja i u temenu, medaljoni sa likovima Hrista Emanuila, Anđela Velikog saveta, Pantokratora kao i gornji deo kompozicije Vaznesenja. Najpotpunije je očuvano slikarstvo oltarskog prostora, uobičajenog programa. Kako je isti slikarski rukopis prepoznat u živopisu obližnjih crkava sredačke župe, u Bogoševcu i Gornjem Selu, datuje se u sedamdesete godine 16. veka i pripisuje boljim putujućim zografima.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Đokić/ Nadoveza, Nebojša/ Branko (2019). Crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji u 19. veku. Ostavština Nemanjića. str. 324. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.