Pređi na sadržaj

Crkva Svetog Teodora Tirona u Donjoj Bitinji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Teodora Tirona u Donjoj Bitinji
Crkva Svetog Teodora Tirona
Vreme nastanka16. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetog Teodora Tirona u Donjoj Bitinji (opština Štrpce, Kosovo i Metohija) je podignuta tokom 16. veka i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Grobljanska crkva Svetog Teodora Tirona u Donjoj Bitinji skromna je građevina jednobrodnog, poluobličasto zasvedenog naosa i sa spolja trostranom, iznutra poluobličastom apsidom. Na južnom zidu naosa je manji pravougaoni prozor iznad koga je velika, stepenasto profilisana i lučno završena niša. Na apsidi je još jedan mali uzak otvor, gotovo kao puškarnica. Za gradnju je korišćen sloj od sige, rečnog kamena i maltera. Nije malterisana. Korpus je sačuvao autentičnost osim krovnog pokrivača koji je zamenjen falcovanim crepom. U naos crkve ulazi se za dva stepenika dubine. Vrata su od drveta sa vertikalnim tordiranim stubićem na sredini. Iznad je lučna niša, šira od ulaznog otvora. Desno i levo od vrata je kameni banak. Pod je popločan kamenom. Nivo poda ispred oltarskog prostora je uzdignut, sa soleom. U oltarskom prozoru su tri niše. Na uobičajeni način bočne su usečene u zid.

Od živopisa, koji je nastao šezdesetih godina 16. veka, sačuvani su samo fragmenti na zapadnom zidu i u oltarskom prostoru, programski svedeni i tipični za doba u kojem su nastali (tako su, na primer, kao pandan sv. Konstantinu i Jeleni uz ulaz naslikani najpoštovaniji lokalni svetitelji Simeon i Sava). Prosečnog kvaliteta u slikarskoj produkciji toga doba, ograničene palete i sa izvesnim grubostima u crtežu, freske su delo seoskog majstora kojem se, ipak, ne može osporiti ekspresivni izraz. Na zapadnom zidu je freska Uspenja Bogorodice u gornjoj zoni. Na podužnim zidovima sačuvani su samo fragmenti slikane đakonske odore. U oltarskom delu sačuvane su scene u đakonikonu i proskomidiji – Sv. Stefan i Sv. Roman, Poklonjenje Agnecu i Bogorodica Šira od nebesa u oltarskoj apsidi. Delovi Blagovesti su u drugoj zoni i fragmenti Vaznesenja u trećoj zoni istočnog zida.

Konstrukcija ikonostasa je izrađena od lipovog drveta, a ikone su poređane bez ikonografskog reda i najvećim delom su reprodukcije kaširane na drvo ili uramljene i stavljene pod staklo. Na konstrukciju ikonostasa, sa carskim dverima na kojima su kao na ulaznim vratima tordirani stubići, okačene su pojedinačne ikone: Vizija proroka Ilije sa zapregom crvenih i belih konja (tempera na drvetu, 60 x 91,5 x 3 cm, sa ktitorskim natpisom iz 1635. – 37. godine) koja bi, po dimenzijama, mogla biti prestona, apostoli Petar i Pavle, Sv. Nikola, Sv. Arhanđel Mihajilo na konju sa knjigom i trubom u rukama, Sv. Sava Prvoosvećeni, Smolenska Bogorodica, Sveti Sava Srpski i Raspeće.

Konak je kvadratne osnove, zidan tako da je jednom stranom uklopljen u konstrukciju kamenom zidane ograde. Gradnja je izvedena u kombinaciji kamena, drvenih talpi i blata. Krov na četiri vode ima istaknutu nadstrešnicu koju nose drvene grede, vidljive kao konzole. Kao pokrivač krova, sačuvan je stari crep. U enterijeru je zidani banak, podzidani odžak i pod od zemlje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.