Pređi na sadržaj

Crkva Svetog velikomučenika Georgija u Istočnom Sarajevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog velikomučenika Georgija u Istočnom Sarajevu.

Crkva Svetog velikomučenika Georgija (poznata i kao Crkva Svetog Đorđa) je hram Srpske pravoslavne crkve u Istočnom Sarajevu.

Nalazi se u Miljevićima, opština Istočno Novo Sarajevo.

Temelji crkve Sv. velikomučenika Georgija u Novom Srpskom Sarajevu osvećeni su 2000. godine. Temelje je osvetio episkop zahumsko-hercegovački Grigorije. Crkva je modifikovana kopija Stare sarajevske crkve. Osim centralnog oltara posvećenog Sv. Georgiju, crkva ima dva sporedna oltara, koji su posvećeni Sv. sveštenomučeniku Petru Dabrobosanskom i Sv. mučeniku Vukašinu.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Temelji ove crkve započeti su još ratne 1994. godine ali na tadašnjoj Grbavici. Prilikom posjete patrijarha srpskog Pavla i patrijarha moskovskog i sve Rusije Aleksija Grbavici, osveštano je zemljište i poboden krst na mjestu gdje je trebalo izgraditi crkvu, ali pokrenuti dejtonskim egzodusom Srba iz Sarajeva, borci Vojske Republike Srpske, srpski narod i sveštenici SPC, 16. marta 1996. otišli su sa Grbavice put Vraca, u dio koji je i dalje pripadao Republici Srpskoj, a sa sobom su ponijeli i krst i zvono, namijenjene prvobitno izgradnji srpske crkve na tadašnjoj Grbavici.[2]

Crkvena opština Srpsko Novo Sarajevo osnovana je 1996. godine. Posle Dejtonskog sporazuma, novembra 1995. godine, manji deo CO Novo Sarajevo pripao je Republici Srpskoj, a veći deo ostao je u Federaciji BiH. Paroh dolački, protojerej-stavrofor Vojislav Čarkić prelazi sa Pofalića na Grbavicu 1992, a u proljeće 1996. napušta Grbavicu i osniva parohiju u naselju Miljevići na Vracama, gdje podiže kapelu i tako formira novu crkvenu opštinu i parohiju. Parohija je tada imala 230 domaćinstava. U međuvremenu broj stanovnika u Srpskom Sarajevu se povećavao doseljenicima iz Federacije BiH. Danas parohija u Novom Srpskom Sarajevu broji oko 600 domova. Broj stanovnika u ovoj parohiji se i dalje povećava, jer migracije još nisu završene.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]