Crkva Svetog proroka Ilije u Mirijevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog proroka Ilije
Osnovni podaci
Osnivanje1834. godine
Mesto Beograd
 Srbija

Crkva Svetog proroka Ilije je Srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u naselju Mirijevo u gradskoj opštini Zvezdara[1] i pripada beogradsko-karlovačkoj arhiepiskopiji.[2].[3]

Izgradnja i istorija crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva Svetog proroka Ilije podignuta je 1834. godine na mestu na kojem se ranije nalazila manja crkva, koja je bila sagrađena od slabog materijala. Porta stare crkve je bila podeljena na dva dela,tako da je jedan deo služio za pohađanje školske nastave. Nova crkva Svetog Ilije sagrađena je od kvalitetnog materijala, koji je uzet iz razrušenog Manastira Slanci po odobrenju Kneza Miloša. U crkvi su sačuvani protokoli iz 1834. godine,kao i pismo Knezu Milošu u kome se daju izveštaje u vezi gradnje crkve i moli za pomoć. Crkva je sagrađena nastojanjima i prilozima sela Mirijeva,kao i prilozima iz Malog Mokrog Luga i Velikog Mokrog Luga. Obnovljena je 1873. godine i tada dobija svoj sadašnji izgled.U tom obnavljanju,dograđena joj je i današnja pripata sa zvonikom. To je jedina građevina sasvedena poluoličastim sovodom,sa trostranom apsidom spolja i iznutra,sa pripatom i dve bočne pevnice koje imaju pravougaonu osnovu.

Ikonostas je rađen u periodu od 1918 do 1919. godine,po projektu sveštenika Jovana Dimića. Odrađen je duhu neoklasicizma sa karakterističnom obradom sokla,stubova,pilastera,timpana i arhitravno venca. Na ikonostasu se nalazi 14 ikona,a naslikane su verovatno krajem 19. veka. U crkvi postoje dve ikone Blagovesti,koje su naslikane pre nego što je izgrađen ikonostas. Originalni izgled ikona je narušen,jer su vremeno doslikavane i premazivane. Zidne kompozije je naslikao Velimir Maretić,1948. godine,a iste godine je počela akcija sakupljanja dobrovoljnih priloga za obnovu živopisa koji je vremenom dotrajao. Novi živopis je izradio sveštenik,slikar i restaurator - Dobrica Kostić. Ikona koja se nalazi iznad ulaznih vrata crkve izradio je Đuro Radlović. Crkva je 2014. godine obeležila 180. godina postojanja.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lokacija crkve Svetog Ilije u Mirijevu
  2. ^ „Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka”. Arhivirano iz originala 03. 01. 2020. g. Pristupljeno 20. 03. 2017. 
  3. ^ „Crkva Svetog proroka Ilije Istorija Mirijeva, Crkva Mirijevo,”. Naselje Mirijevo - Portal (na jeziku: engleski). 2021-06-30. Pristupljeno 2023-02-04. 
  4. ^ Hram Svetog proroka Ilije 180 godina u Mirijevu („Politika“, 27. jul 2014)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Srbi u mirijevskoj parohiji (1997 g.)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]