Pređi na sadržaj

Чаробњаков нећак

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Čarobnjakov sestrić
Korice knjige srpskog izdanja
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Magicians Nephew
AutorK. S. Luis
Zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Žanr / vrsta delanaučna fantastika
Izdavanje
IzdavačLaguna (SRB), The Bodley Head (SAD)
Datummaj 1955.
Broj stranica152
Klasifikacija
ISBN?978-0-00-671683-9
Hronologija
PrethodnikKonj i njegov dečak
NaslednikPoslednja bitka

Čarobnjakov sestrić (engl. The Magician's Nephew) je roman naučne fantastike za decu engleskog pisca K. S. Luisa iz 1955. godine. Ovaj roman je šesti u nizu, od sedam koji su objavljeni u sklopu serijala Letopisi Narnije (1950−1956). Roman prikazuje Narniju i ljudski svet, kao dva od mnogih u multiverzumu koji se konstantno menja kako drugi svetovi nastaju ili nestaju. U knjizi je objašnjeno i poreklo stranih elemenata i predmeta u svetu Narnije, kao što su lampa, bela veštica i ljudski kralj i kraljica.[1]

Luis je pisanje romana započeo ubrzo nakon završetka romana Lav, veštica i orman, podstaknut prijateljevim pitanjem o uličnom stubu svetiljke usred ničega, ali mu je trebalo pet godina da ga završi.

Priča[uredi | uredi izvor]

UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis knjige!

Priča počinje u Londonu 1900. godine. Dvoje dece Pili i Digori koji žive u susednim kućama se igraju u potkrovlju kad nađu tajna vrata sobe ujaka Endrua. Tad on daje Poli žuti prsten, a ona nestaje čim ga je dodirnula. Zatim objašnjava Digoriju da je prstenje magično i da omogućavaju putovanje između svetova.[2] Onda daje Digoriju drugi žuti prsten kako bi mogao da dođe do Poli i još dva zelena prstena kako bi oboje mogli da se vrate nazad. Kad Digori uzme prstenje ono ga prebacuje u pospanu šumu koja ima skoro narkotičko dejstvo. Tad ugleda Poli i mnoštvo jezeraca oko njih. Tad oni predpostavljaju da drvo i šuma u kojoj se nalaze nije uopšte novi svet, već samo stanica na putu između svetova, slično kao i potrovlje koje povezuje njihove kuće i da svako jezerce predstavlja drugi univerzum. Oni uskaču u jedno jezerce i nađu se u zemlji Čarn, u pustom, davno napuštenom drevnom gradu. Obilaze grad i ulaze u srušenu palatu gde otkrivaju statue bivših Čarnovih kraljeva i kraljica. Tad pronalaze i zvono i čekić sa natpisom koji poziva nalazača da udari u zvono.

Iako se Poli nije slagala sa time Digor ipak udara u zvono i budi poslednju statuu, kraljicu veštica po imenu Džadis koja je da bi izbegla poraz tokom bitke izgovorila žalosnu reč - magičnu kletvu i pobila sve stanovnike Čarna i kao jedina preživela začarala je sebe i uspavala, a ostavila zvono koje prekida taj san ako neko pozvoni.

Shvativši da su probudili vešticu deca pokušavaju da pobegnu ali ona stigne da ih dodirne dok su stavljali prstenje i ona putuje zajedno sa njima nazad u Englesku. Tamo otkriva da njene moći ne funkcionišu, ali je zadržala svoju nadljudsku snagu. Ona tad zarobljava Endrua i naređuje mu da joj doveze kočiju kako bi mogla da počne sa osvajanjem zemlje.

Veštica tad privlači pažnju policije kad opljačka zlataru u Londonu. Policija juri konjsku kočiju ulicama grada i udaraju u ogradu kuće. Tad Džadis svojom nadljudskom snagom kida gvozdenu šipku sa stuba u nameri da se odbrani od policajaca. Da ne bi nikoga povredila Poli i Digori je dodiruju i stavljaju svoje prstenje kako bi je vratili nazad u njen svet. Oni povlače sa njima i sve što je bilo u njihovoj blizini, pa se tako u šumi izmelju svetova pojavljuju i Endru, Frenk, taksista i Frenkov konj Jagoda koji je vukao kočiju.

Tad konj počinje da pije vodu iz jednog od jezera slučajno povlači sve sa sobom u taj svet. Pojavljuju se u mračnu prazninu bez ičega okolo, a Džadis to prepoznaje kao svet koji još nije stvoren. Tad svi postaju svedoci stvaranja novog sveta od strane lava Aslana koji svojim pevanjem stvara zvezde, biljke, životinje i sve ostalo. Tad Džadis pokušava da ubije lava gvozdenom šipkom koja se samo odbija od njega i ne povređuje ga. Šipka pada na zemlju i tokom pevanja lava niče u stub rasvete, isti onakav sa kakvog ga je studa isčupala Džadis. Kada je videla njegovu snagu i da nije mogla da ga ubije ona beži.

Aslan nekim životinjama daje moć govora naređujući im da to koriste u pravedne svrhe, ili u suprotnom rizikuju da ga izgube. Aslan se takođe suočava sa Digorijem koga smatra odgovornim za dovođenje zle Džadis u njegov novi svet i govori mu da mora da se iskupi tako što će pomoći da se nova zemlja zaštiti od njenog zla. Tad Aslan konja taksiste pretvara u krilatog konja sa kojim Poli i Digori poleću visoko u planine, u baštu gde je Digorijev zadatak da sa drveta ubere jabuku i posadi je u njegov novi svet Narniju. Digori ubere jednu jabuku kad se pojavi Džadis, koja je već ubrala i pojela jednu jabuku kako bi postala besmrtna. Tad pokušava da nagovori Digorija da i on pojede jabuku i pridruži joj se u besmrtnosti ili da ukrade jabuku i odnese je u svoj svet kako bi izlečio svoju bolesnu majku, ali on zna da njegova majka nikad ne bi oprostila krađu. Tad veštica odlazi dalje ismevajući Digorija zbog odbacivanja besmrtnosti. Digori se vraća u Narniju i sadi jabuku koja izraste u veliko zrelo drvo. Tad Aslan objašnjava Digoriju kako drvo funkcioniše i da svako ko ukrade jabuku dobija ono što mu srce želi i za čime čezne, ali u drugoj formi. Objašnjava mu da u slučaju veštice ona sad ima besmrtnost, ali to znači samo večnu bedu zbog njenog zlog srca.

Uz Aslanovu dozvolu Digori uzima jednu jabuku sa drveta kako bi izlečio svoju bolesnu majku i vraća Digorija, Poli i strica Endrua u Englesku. Pošto se taksisti Frenku zasviđao taj novi svet Aslan prebacuje njegovu ženu Helen i oni ostaju da vladaju Narnijom kao njen prvi kralj i kraljica. Narednih nekoliko stotina godina stvorenja Narnije žive u miru koji ni veštica, a ni bilo ko drugi nije smeo da naruši.

Digorijeva jabuka vraća zdravlje njegovoj majci, dok se njegov otac vraća nakon završenog posla iz Indije. Poli i on postaju najbolji prijatelji, a ujak Endru odustaje od magije. Digori sadi ostatak čarobne jabuke u dvorište iza kuće koje vremenom izrasta u veliko drvo. Ubrzo se Digorijeva porodica seli u vilu na selu koju nasleđuju, a mnogo godina kasnije drvo jabuke ruši oluja od kojeg Digori, sada već sredovečni profesor pravi orman za garderobu, tako postavljajući sve predmete i događaje u romanu lav, veštica i orman.

Nastanak romana[uredi | uredi izvor]

Luis je prvobitno nameravao da napiše samo jedan roman o Narniji - Lav, veštica i orman, ali kad ga je prijatelj Rodžer pitao odakle stud ulične rasvete u sred Narnijske šume on počinje da razmišlja i pokušava da pronađe odgovor pisanjem Čarobnjakovog sestrića u kome se nalazi mlađa verzija profesora Kirka iz prvog romana.[3]

Ovaj roman mu je bio najzahtevniji i trebalo mu je najviše vremena da ga završi, duže od pet godina, dok je ostalih šest knjiga napisao u međuvremenu. Roman se originalno zvao Poli i Digori, ali ga je njegov izdavač promenio u Čarobnjakov sestrić.[4]

Čarobnjakov sestrić je prvobitno bio objavljen kao šesta knjiga u hronikama, redosled koji je praćen i u kasnijim štampanjima izdanja, da bi izdavačka kuća HarperCollins prilikom štampe 1980. godine knjige poređala po hronologiji događaja u romanima, pa je samim tim Čarobnjakov sestrić označen kao prvi roman u seriji.[5]

Interpretacija dela[uredi | uredi izvor]

Hronike Narnije su mnogi okarakterisali kao priče u kojima se provlači hrišćanstvo i neke delove poredili sa knjigom postanja iz Starog zaveta. Luis je izjavio da nije direktno nameravao da hronike Narnije piše kao hrišćanske priče, već da su se ovi aspekti pojavljivali podsvesno dok je pisao. Smatrao je da nisu direktne reprezentacije ili alegorije, već da bi samo mogle da dočaraju ili podsete čitaoce na biblijske priče.[6]

U delu Lav, veštica i orman, Aslan je figura nalik na Hrista koja strada i vraća se u život na sličan način kao što je Hristovo raspeće i vaskrsenje. Čarobnjakov sestrić ima slične biblijske aluzije, koje odražavaju aspekte Knjige Postanja kao što su stvaranje, prvobitni greh i iskušenje.[7]

Paralele sa događajima u Knjizi Postanja uključuju zabranjeno voće predstavljeno jabukom života. Džadis iskušava Digorija da pojede jednu od zabranjenih jabuka u vrtu, kao što zmija iskušava Evu da pojede zabranjeno voće u rajskom vrtu. za razliku od Eve, Digori odbija ponudu. Sem ovih pojavljuje se i niz drugih paralela koje karakterišu hrišćanske elemente u hronikama.

Filmske ekranizacije[uredi | uredi izvor]

2005. izlazi prvi film Letopisi Narnije - Lav, veštica i orman[8] u režiji Andreja Andersona, da bi 2008. godine, takođe u njegovoj režiji izašao sledeći deo, Letopisi Narnije - Princ Kaspijan[9]. 2010. godine izlazi Letopisi Narnije - Putovanje namernika zore[10], nakon kog 20th Century Studios i Luis konačno odlučuju da će Čarobnjakov sestrić[11] biti tema sledećeg dela filma, ali posle godinu dana objavljuju da je ugovor istekao i da nije obnovljen.[12]

2018. godine Netfliks objavljuje da je napravljen sporazum sa Luisom da oni preuzmu razvijanje i produkciju serija i filmova zasnovane na Hronikama Narnije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ FantasyBook
  2. ^ Biblioteka
  3. ^ Downing, str. 36
  4. ^ Lindskoog, Kathryn Ann (1997). Journey into Narnia: C. S. Lewis's Tales Explored. Hope Publishing House. str. 87. ISBN 0-932727-89-1. 
  5. ^ Schakel, str. 13–16
  6. ^ Sammons, Martha C. (2004). A Guide Through Narnia. Regent College Publishing. str. 128—9. ISBN 1-57383-308-8. 
  7. ^ Ryken, Leland; Lamp Mead, Marjorie (2005). A reader's guide through the wardrobe: exploring C.S. Lewis's classic storyNeophodna slobodna registracija. Inter Varsity Press. str. 165. ISBN 0-8308-3289-0. 
  8. ^ Lav, veštica i orman IMDB
  9. ^ Letopisi Narnije - Princ Kaspijan IMDB
  10. ^ Letopisi Narnije - Putovanje namernika zore IMDB
  11. ^ "Narnia 4 Will Be Magician's Nephew, Not Silver Chair". Katherine T. Phan. CP Entertainment. The Christian Post. 22 March 2011. Confirmed 10 December 2012.]
  12. ^ "Gresham Confirms: Walden's Contract Expired". Aslan's Country. Arhivirano 4 oktobar 2013 na sajtu Wayback Machine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]