Pređi na sadržaj

Četiri azijska tigra

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa koja pokazuje četiri azijska tigra - Hongkong, Južna Koreja, Tajvan i Singapur

Četiri azijska tigra ili četiri azijska zmaja je termin koji se koristi da opiše ekonomski i slobodnotržišno visoko razvijene države — Hongkong, Singapur, Južnu Koreju i Tajvan. Ove nacije i oblasti bile su značajne za održavanje izuzetno visoke stope privrednog rasta (više od 7% godišnje) i brze industrijalizacije između ranih 1960-ih (sredina 1950-ih za Hongkong) i 1990-ih. Do 21. veka, sve četiri zemlje razvile su se u visoko prihodne ekonomske zemlje, specijalizovane u oblasti konkurentske prednosti. Na primer, Hongkong i Singapur postali su svetski vodeći međunarodni finansijski centri, dok su Južna Koreja i Tajvan svetski lideri u proizvodnji informacione tehnologije. Njihove ekonomske priče o uspehu poslužile su kao uzor za mnoge zemlje u razvoju,[1][2][3] posebno za Ekonomske mladunce tigra.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
Površina km² Populacija Gustina naseljenosti
po km²
Populacija glavnog grada
 Hongkong 1,104 7,234,800 6,544 7,234,800
 Singapur 718.3 5,469,700 7,615 5,469,700
 Južna Koreja 100,210 51,302,044 511.945 10,143,645
 Republika Kina 36,193 23,373,517 644 2,647,122

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
Nominalni BDP
u milionima dolara (2013)
BDP (PKM)
u milionima dolara (2013)
Nominalni BDP po prestonici
USD (2013)
BDP (PKM) po prestonici
USD (2013)
Trgovina
u milionima dolara (2011)
Izvoz
u milionima dolara (2011)
Uvoz
u milionima dolara (2011)
 Hongkong 274,027 382,529 37,955 52,984 944,800 451,600 493,200
 Singapur 297,941 425,251 55,182 78,762 818,800 432,100 386,700
 Južna Koreja 1,304,468 1,696,996 25,975 33,791 1,084,000 558,800 525,200
 Republika Kina 489,089 970,909 20,925 41,539 623,700 325,100 298,600

Kvalitet života[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
Pokazatelj humanog razvoja
(2014)
Nejednakost prihoda
po Džini koeficijentu
Srednji prihod domaćinstva
(2013), USD[4]
Srednji prihod po prestonici
(2013), USD[4]
Globalni indeks blagostanja
(2010), %[5]
 Hongkong 0.891 (15th) 43.4 35,443 9,705 19%
 Singapur 0.901 (9th) 47.8 32,360 7,345 19%
 Južna Koreja 0.891 (15th) 31.1 40,861 11,350 28%
 Republika Kina 0.882 (2011, 22nd)[6] 34.2 32,762 6,882 22%

Tehnologija[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
Prosečna brzina interneta
(2014)
Upotreba pametnih telefona
(2013)
 Hongkong 13.3 Mbit/s 62.8%
 Singapur 8.4 Mbit/s 71.7%
 Južna Koreja 23.6 Mbit/s 73.0%
 Republika Kina 8.9 Mbit/s 50.8%

Politika[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
Indeks demokratije
(2012)
Indeks slobode medija
(2013)
Indeks percepcije korupcije
(2012)
Trenutni politički status
 Hongkong 6.42 26.16 77 Specijalni administrativni region Kine
 Singapur 5.88 43.43 87 Parlamentarna republika
 Južna Koreja 8.13 24.48 56 Predsednička republika
 Republika Kina 7.57 23.82 61 Polu-predsednička republika (Kina tvrdi da je odmetnuta provincija koja će biti vraćena silom ako je potrebno)

Organizacije i grupe[uredi | uredi izvor]

Država ili
teritorija
UN WTO OECD DAC APEC ADB SEACEN G20 EAS ASEAN
 Hongkong Red XN Zelena kvačicaY Red XN Red XN Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Red XN Red XN Red XN Red XN
 Singapur Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Red XN Red XN Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Red XN Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY
 Južna Koreja Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY (APT)
 Republika Kina Red XN Zelena kvačicaY Red XN Red XN Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Zelena kvačicaY Red XN Red XN Red XN

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Can Africa really learn from Korea?”. Afrol News. 24. 11. 2008. Pristupljeno 16. 2. 2009. 
  2. ^ „Korea role model for Latin America: Envoy”. Korean Culture and Information Service. 1. 3. 2008. Arhivirano iz originala 22. 04. 2009. g. Pristupljeno 16. 2. 2009. 
  3. ^ Leea, Jinyong; LaPlacab, Peter; Rassekh, Farhad (2. 9. 2008). „Korean economic growth and marketing practice progress: A role model for economic growth of developing countries”. Industrial Marketing Management. Elsevier B.V. (subscription required). doi:10.1016/j.indmarman.2008.09.002. Arhivirano iz originala 16. 12. 2008. g. Pristupljeno 16. 2. 2009. 
  4. ^ a b Gallup, Inc. „Worldwide, Median Household Income About $10,000”. gallup.com. 
  5. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 10. 11. 2015. 
  6. ^ „Statistical Bulletin conditions” (PDF) (na jeziku: Chinese). General Statistics Office, Taiwan. Pristupljeno 3. 12. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]