Švic
Švic Schwyz - Schwytz - Svitto | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Švic |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 14.183 (2.008) |
— gustina | 266 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 06′ S; 8° 32′ I / 47.1° S; 8.54° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 516 m |
Površina | 53,28 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Beat Birgler |
Poštanski broj | 6430 |
Veb-sajt | |
www.schwyz.ch |
Švic (nem. Schwyz, franc. Schwytz, ital. Svitto) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Švic je glavni grad istoimenog kantona Švic, kao i njegovo najveće naselje.
Švic je grad koji je neodvojivo vezan za istoriju i bitisanje same Švajcarske. U gradu se čuva povelja iz 1291. godine kojoj je osnovana Švajcarska konfederacija. Takođe, ime Švajcarske potiče od Kanton Švica (Schwyz), koji je bio jedan od osnivačkih kantona.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Švic se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 60 km južno.
Reljef: Švic se nalazi u omanjoj dolini uz Firvaldštetsko jezero, na preko 500 metara nadmorske visine. Zapadno i istočno od grada izdižu se planine iz lanca Alpa.
Klima: Klima u Švicu je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Švic ne protiče nijedan značajniji vodotok, ali je veoma blizu grada Firvaldštetsko jezero.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Švica je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.
Švic se prvi put pominje 972. godine. Naselje je ubrzo ojačalo i proširilo uticaj na okolno područje, stvarajući malu srednjovekovnu državicu. Ona je sa još nekoliko sličnih državica obrazovala 1291. g. Švajcarsku konfederaciju.
Posle srednjeg veka središte istorijskih događanja se premestilo u veće kantone i gradove. U 19. veku je započet snažan razvoj grada i njegovog područja, što traje do dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
2008. godine Švic je imao preko 14.000 stanovnika, što je duplo više nego pre jednog veka. Od toga 15,6% su strani državljani.
Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Švica čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački jezik maternji za 90,1% stanovništva, a najznačajniji manjinski jezici su srpskohrvatski (2,7%) i italijanski jezik (2,0%).
Veroispovest: Mesni Nemci su od davnina rimokatolici. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. Današnji verski sastav grada je: rimokatolici 81,6%, protestanti 5,4%, a potom slede ateisti, muslimani, pravoslavci.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Atmosfera u starom Švicu
-
Zgrada konfederacije
-
Stari deo grada
-
Gradski kolegijum