Pređi na sadržaj

Šiljšap

Koordinate: 47° 16′ 15″ S; 19° 19′ 13″ I / 47.2708° S; 19.3204° I / 47.2708; 19.3204
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šiljšap
mađ. Sülysáp
pogled iz vazduha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionCentralna Mađarska
ŽupanijaPešta
SrezNađkata
Stanovništvo
Stanovništvo‍
 — 2018.8.538[1]
 — gustina175,46 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 16′ 15″ S; 19° 19′ 13″ I / 47.2708° S; 19.3204° I / 47.2708; 19.3204
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina47,19 km2
Šiljšap na karti Mađarske
Šiljšap
Šiljšap
Šiljšap na karti Mađarske
Poštanski broj2241
Pozivni broj(+36) 29
Veb-sajt
www.sulysap.hu/

Šiljšap (mađ. Sülysáp) je naselje u centralnoj Mađarskoj. Šiljšap je grad u okviru peštanske županije, koji je nastao je spajanjem dva manja mesta Tapiošapa i Tapiošilja.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Šiljšap se nalazi 25 km istočno od Budimpešte, na granici brda Gedele i brda Monor-Irša, u dolini Alšo-Tapio. Šiljšap se nalazi u prelepom geografskom okruženju, pitoma brda, dobro poljoprivredno zemljište, ribnjaci, Alšo-Tapio i rečica Šapi čine ga zanimljivim i lepim.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Dva stara sela, Tapiošap i Tapiošulj, ujedinjena su 1950. godine. Godine 1954. njihovo ujedinjenje je prekinuto, a 1970. ponovo je formiran Šiljšap.

Gradsku titulu je dobio 15. jula 2013. godine.[2]

Šilj (Süly)[uredi | uredi izvor]

Naselje je iz perioda Arpada. Njegovo ime se u dokumentima pominje kao Šul 1259. godine, zatim 1276. godine zapisano kao Šulu (Sulu), 1279-1280. kao Šuul (Suul), 1283. godine kao Švl (Swl), 1312. godine kao Šul (Sul). Godine 1259, posle tatarske invazije, Kralj Bela ga je dao monahinjama dominikanskog reda, a donaciju je potvrdio papa 1276. godine. Godine 1312. Domomkovi su zajedno sa Oslarom prodali imanje sinovima Mihalja iz porodice Akoš za 70 maraka. Godine 1337. graničio je sa imanjem Mikča bana iz porodice Akoš.

Šap (Sáp)[uredi | uredi izvor]

Šap je takođe naselje je iz perioda Arpada. Njegovo ime se prvi put pominje u dokumentu kao Šap (Saap) 1279. godine.

Naselje je bilo vlasništvo Janoša Šapija, a upisano je kao njegovo vlasništvo još 1306. godine. Pored Šapa je ležalo selo Oslar, sada porušeno naselje. Ovde su rođeni Adam Sirteš (1925), glumac mađarskog pozorišta, i glumica Sirteš Agi.

Oslar (Oszlár)[uredi | uredi izvor]

Ime Oslar se prvi put pominje posle najezde Tatara, 1252. godine, u listini kao Ozlar (Ozlar), kada je kralj Bela dao 3 hektara nenaseljene zemlje Petru (Peteri) Oltumanu, iz porodice Đurka, i odredio njene granice. Napisano je kao Vzlar (Vzlar) 1259. godine, Ozlar 1283. godine, a Vzlar 1312. godine. Oslar je tursko ime jedne alanske etničke grupe, koja se stoga može svrstati u jedno od plemenskih imena mesta. U vreme osvajanja, Oslari ili Varšani su se verovatno pridružili Mađarima sa Kabarima. Godine 1312. imanje je pripadalo monahinjama sa Njul sigeta, koje su potom prodale Ozlar i Šiljt sinovima Mihalja iz porodice Akoš. Kasnije se pominje samo kao „pustoš”, verovatno je opustelo u tursko vreme.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 86,8% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 2,2% kao Romi, 0,4% kao Nemci i 0,5% kao Rumuni (13,2% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 51%, reformisani 5,5%, luterani 0,8%, grkokatolici 0,3%, nedenominacioni 13,9% (25,2% se nije izjasnilo).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]. Központi Statisztikai Hivatal, 2018. szeptember 3. (Pristupljeno: 2018. szeptember 4.).
  2. ^ „A köztársasági elnök 325/2013. (VII. 10.) KE határozata városi cím adományozásáról” (pdf). Magyar Közlöny 2013. évi 118. szám, 64033. oldal. 2013-07-05. Pristupljeno 2013-07-13. 
  3. ^ Sülysáp Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Šiljšap na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Шиљшап&oldid=25500752”