1804
Appearance
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1804 na Vikimedijinoj ostavi. |
1804 je bila prestupna godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
Februar[uredi | uredi izvor]
- 2/14. februar - Održan Zbor u Orašcu. Pod komandom Đorđa Petrovića Karađorđa, Srbi u Beogradskom pašaluku počeli bunu protiv Dahija. Ovo je u narednim mesecima i godinama preraslo u Prvi srpski ustanak, te u Srpsku revoluciju za stvaranje nezavisne države na teritoriji osvojenoj od Turaka u 14. i 15. veku.
- 16. februar — U Sibnici je vođena prva borba Karađorđa sa ustanicima protiv dahija.
Mart[uredi | uredi izvor]
- 20. mart — Napoleon Bonaparta u Parizu se simbolično kruniše za cara Francuske, uzimajući krunu iz papinih ruku i stavljajući je sebi na glavu.
April[uredi | uredi izvor]
- 7. april — Srpski ustanici predvođeni Karađorđem pobedili su janičarsku vojsku u bici kod Batočine.
- 24. april/6. maj - 3/15. maj — Ostružnička skupština
- 28. april — Bitka kod Čokešine
Jun[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Jul[uredi | uredi izvor]
- 24. jul — Srpska potera predvođena Milenkom Stojkovićem uhvatila je i pogubila na dunavskom ostrvu Ada Kale beogradske dahije Aganliju, Kučuk Aliju, Mulu Jusufa i Mehmeda Fočića.
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 11. avgust — Franc II proglašen za prvog cara Austrijskog carstva.
Septembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Oktobar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Novembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 2. decembar — Papa Pije VII u Parizu krunisao je Napoleona Bonapartu za cara Francuske.
Datum nepoznat[uredi | uredi izvor]
- Oslobođena većina Šumadije i Mačve u Prvom srpskom ustanku.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Mart[uredi | uredi izvor]
- 14. mart — Johan Štraus Stariji, austrijski kompozitor († 1849)
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 23. novembar — Frenklin Pirs, 14. predsednik SAD
Smrti[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 3. januar — Nikolaj Ljvov, pesnik, muzičar, arhitekta, predstavnik ruskog prosvetiteljstva. (* 1753)
- 29. januar — Hadži-Ruvim, arhimandrit manastira Bogovađe. (* 1754)
Februar[uredi | uredi izvor]
- 4. februar — Aleksa Nenadović, srpski knez. (* 1749)
- 4. februar — Ilija Birčanin, knez Podgorske knežine Valjevske nahije. (* 1764)
- 6. februar — Džozef Pristli, britanski hemičar, pisac, učitelj i političar. (* 1733)
- 8. februar — Džozef Pristli, engleski hemičar i filozof. (* 1733)
- 12. februar — Imanuel Kant, nemački filozof, jedan od najuticajnijih umova u filozofiji modernog doba. (* 1724)
April[uredi | uredi izvor]
- 11. april — Mikloš Kizmič slovenački pisac, rimokatolički sveštenik, prevodilac. (* 1737)
Jun[uredi | uredi izvor]
- 18. jun — Marija Amalija Austrijska, ćerka austrijske kraljice Marije Terezije i cara Franca I. (* 1746)
Jul[uredi | uredi izvor]
- 12. jul — Aleksandar Hamilton, američki ekonomista i političar
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 19. avgust — Bartelemi Šerer, francuski general. (* 1747)
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 2. oktobar — Nikola Kinjo, francuski pronalazač, poznat po tome što je izumeo prvi automobil na svetu. (* 1725)