1915
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vekovi: | |
Decenije: | |
Godine: | |
1915 na Vikimedijinoj ostavi. |
1915. je bila prosta godina.
Događaji[uredi | uredi izvor]
Januar[uredi | uredi izvor]
- 24. januar — Britanski ratni brodovi su u bici kod Doger Benka u Prvom svetskom ratu u Severnom moru potopili nemačku krstaricu „Bliher“ na kojoj je poginulo 870 ljudi.
- 28. januar — Odlukom američkog Kongresa stvorena je Obalska straža SAD kao jedan od ogranaka Oružanih snaga SAD.
Februar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Mart[uredi | uredi izvor]
- 10. mart — U Čikagu održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, s predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija iz SAD i Kanade u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
- 14. mart — Britanska mornarica je pronašla i potopila nemačku laku krstaricu SMS Drezden u bici kod Mas de Tijere.
April[uredi | uredi izvor]
- 15. april — Progonom jermenskih intelektualaca u Carigradu otpočeo genocid nad Jermenima.
- 22. april — Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, kasnije nazvan iperit.
- 25. april — Iskrcavanjem britanskih, francuskih, novozelandskih i australijskih vojnika na poluostrvo Galipolje počela je Galipoljska operacija, jedna od najvećih bitaka u Prvom svetskom ratu.
- 26. april — Italija je tajno potpisala Londonski sporazum s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i, u Prvom svetskom ratu, prešla na stranu sila Antante uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.
Maj[uredi | uredi izvor]
- 7. maj — Nemačka podmornica "U20" torpedima potopila britanski putnički brod "Luzitaniju", što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat.
- 22. maj — U najtežoj železničkoj nesreći u Velikoj Britaniji, u sudaru dva voza u Škotskoj, poginulo 227 ljudi.
Jun[uredi | uredi izvor]
Jul[uredi | uredi izvor]
Avgust[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Septembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Oktobar[uredi | uredi izvor]
Novembar[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Decembar[uredi | uredi izvor]
- 12. decembar — Predsednik Republike Kine Juan Šikaj je ponovo uveo monarhiju i proglasio se kineskim carem.
Rođenja[uredi | uredi izvor]
Mart[uredi | uredi izvor]
- 8. mart — Milica Pavlović Dara, narodni heroj Jugoslavije († 1944).
- 15. mart — Venko Markovski, makedonski pisac († 1988)
- 23. mart — Vasilij Zajcev, sovjetski snajper († 1991)
Maj[uredi | uredi izvor]
- 6. maj — Orson Vels, američki filmski glumac, režiser i producent († 1985)
Jun[uredi | uredi izvor]
- 12. jun — Dejvid Rokfeler, američki preduzetnik. († 2017)
- 24. jun — Ilaj Volak, američki filmski i pozorišni glumac († 2014)
Jul[uredi | uredi izvor]
- 7. jul — Jul Briner, američki filmski i pozorišni glumac († 1985)
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 23. septembar — Zdenko Blažeković, hrvatski fašistički funkcioner. († 1947)
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 25. novembar — Augusto Pinoče, čileanski general i diktator. († 2006)
Smrti[uredi | uredi izvor]
April[uredi | uredi izvor]
- 3. april — Nadežda Petrović, srpska slikarka (* 1873)
Maj[uredi | uredi izvor]
- 9. maj — Fransoa Fabe, luksemburški biciklista. (* 1887)
Avgust[uredi | uredi izvor]
- 10. avgust — Henri Mozli, engleski fizičar (* 1887)
Septembar[uredi | uredi izvor]
- 15. septembar — Isidor Bajić, srpski kompozitor, pedagog i izdavač (* 1878)
Oktobar[uredi | uredi izvor]
- 12. oktobar — Lazar Paču, srpski političar i ekonomista. (* 1855)
Nobelove nagrade[uredi | uredi izvor]
- Fizika — Ser Vilijam Henri Brag i Vilijam Lorens Brag
- Hemija — Rihard Martin Vilšteter
- Medicina — Nagrada nije dodeljena
- Književnost — Romen Rolan
- Mir — Nagrada nije dodeljena
- Ekonomija — Nagrada u ovoj oblasti počela je da se dodeljuje 1969. godine