20. dalmatinska divizija NOVJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvadeseta dalmatinska divizija NOVJ
Postojanje10. oktobar 1943.
Mesto formiranja:
Vrdovo na Dinari
Formacija.
Jačina.
DeoNarodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Angažovanje
Odlikovanjanovembra 1944. proglašena udarnom
Komandanti
KomandantVelimir Knežević
Politički komesarŽivko Živković

Dvadeseta dalmatinska divizija NOVJ formirana je 10. oktobar 1943. u Vrdovo na Dinari. U njen sastav su ušle Osma (šibenska), Deveta (trogirska) i Deseta (cetinska) sa oko 3.100 boraca. U periodu februar-april 1944. u sastavu divizije bila je i Peta prekomorska brigada.

Od osnivanja, pa do kraja rata, divizija je bila u sastavu Osmog dalmatinskog korpusa. Osnovno operativno područje divizije bila je srednja Dalmacija s osloncem na Dinaru, Svilaju i Dalmatinsku zagoru.

Srednja Dalmacija jednim delom spadala je u zonu nemačkog 15. brdskog korpusa, a drugim 5. SS korpus Druge oklopne armije. Na teritoriji Dvadesete divizije operisao je deo nemačke 264. divizije, deo 118. lovačke divizije i snage 7. SS divizije. Pored nemačkih, u borbama sa snagama 20. divizije učestvovale su i četničke, ustaške i domobranske snage. Najznačajnije borbe su: protiv nemačkih snaga na pravcu Sinj-Livno tokom operacije Citen. Kao protivtežu nemačkim dejstvima divizija je decembra 1943. napala i oslobodila Vrliku.

Divizija je vodila teške borbe u odbrani slobodne teritorije na Dinari prilikom ofanzive nemačkih, ustaških i četničkih snaga aprila 1944. Tokom protivdejstava maja 1944. oslobodila je Aržano u kome je uništila bojnu ustaša.

Tokom septembra 1944. počela je ofanziva NOVJ za oslobeđenje Dalmacije, u kojoj je učesvovala i Dvadeseta divizija.

Nakon koncentrisanja ostalih snaga Osmog korpusa pokrenuta je Kninska operacija, kojom je likvidirana osnovna uporišna tačka na desnom krilu nemačke „zelene linije“ fronta u Jugoslaviji i uništena 264. divizija.

Od 20. marta 1945. divizija je u sastavu 4. armije učestvovala u Ličko-primorskoj i Tršćanskoj operaciji protiv nemačkog 15. i 97. brdskog korpusa, koji su u ovim operacijama uništeni.

Literatura[uredi | uredi izvor]