Pređi na sadržaj

Archaeognatha

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Archaeognatha
Rock Bristletail[1]
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Potklasa: Monocondylia
Haeckel, 1866
Red: Archaeognatha
Börner, 1904
Porodice

Bristletails (Archaeognatha) pripadaju redu malih insekata bez krila. Ova vrsta je najmanje evoluirala. Potiču iz perioda Devona (pre oko 390. miliona godina (saznaje se iz fosila)). Ime potiče od grčke reči "archeo" što znači drevna i "gnatha" što znači vilica. Alternativno ime Microcoryphia potiče od grčke reči "micro" što znači mala i "coryphia" što znači glava.

Postoji oko 350 vrsta koje su podeljene u dve grupe i nalaze se po celom svetu. Nijedna vrsta nije ugrožena.

Opis[uredi | uredi izvor]

Archaeognatha su mali insekti sa izduženim telima koja su savijena u oblik luka i imaju tri duga repa. Srednji rep je najduži. Imaju fleksibilne antene, velike oči koje su sastavljene od više manjih okaca(imaju mozaičan vid)i tri prosta oka. Njihova usta su uvučena. Čine ih jednostavne mandibule za žvakanje i dugi gornji palpi koje imaju funkciju čula ukusa ali i kao muški polni organ.

[2]

Rock Bristletail Dorsal View[1]

Archaeognatha se razlikuje od Thysanura po tome što može da koristi svoj rep da skoči čak i do 30cm u vis. Neobična karakteristika je to da se trbušni sternites sastoji od tri sclerite. One se prilikom presvlačenja pričvrste na podlogu. Poput Thysanura, telo im je prekriveno pločicama sa tankim egzoskeletom koji je podložna dehidrataciji.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Archaeognaths imaju širok spektar staništa, mogu se naći čak i na Arktiku u šupljinama kamenja. Mogu se prilagoditi različitim uslovima. Većina se nalazi na vlažnom zemljištu, negde se mogu naći i u peščanim pustinjama. Primarno se hrane algama, ali i mahovinom i trulim organskim materijama.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Tokom udvaranja, mužjaci okreću nit sa svojih stomaka i pričvršćuju je za podlogu. Zatim izbacuju paketiće spermatozoida na podlogu. Ženka ih nakon udvaranja uzima i stavlja u polnu šupljinu(vaginu). Potom ženka polaže tridesetak jaja u šupljinu na podlozi i zatrpava ih. Mladunci Archaeognatha su iste veličine kao i odrasle jedinke. Polnu zrelost dostižu tek sa dve godine. Archaeognatha žive oko četiri godine, mnogo više nego neki veći insekti.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Cirrus Digital: Rock Bristletail - Family Meinertellidae
  2. ^ Hoell, H. V., Doyen, J. T. & Purcell, A. H. (1998). Introduction to Insect Biology and Diversity (2nd izd.). Oxford University Press. str. 341–343. ISBN 978-0-19-510033-4. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]