Pređi na sadržaj

Res gestae saxonicae

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Res gestae saxonicae sive annalium libri tres je hronika Vidukinda iz Korveja iz 10. veka.

Delo[uredi | uredi izvor]

Vidukind je delo posvetio Matildi, ćerki Otona Velikog, koja je u vreme pisanja imala oko 12 godina i bila opatica Kvedlinburga. Osnovna namera Vidukinda bila je da pokaže da je Gospod uvek na strani onih koje je izabrao i da su čak i kraljevska srca u Njegovoj ruci. Na taj način je prikazao vladara kao oruže Božje volje. Prva knjiga počinje opisom Saksonije i mitskom istorijom Saksonaca. U njoj je opisao i pokrštavanje Saksonaca od strane Karla Velikog. Druga knjiga počinje dolaskom Otona I na vlast. Treća knjiga počinje napadom na Franačku koji je reakcija na francusko pljačkanje Ahena. Ostale tri knjige opisuju građanske ratove u Nemačkoj sa princom Liudolfom, Konradom Crvenim i drugim ratovima koje je Oton vodio. Opisana je i Otonova pobeda u bici na Leškom polju 955. godine.

Kao izvore je Vidukind koristio Život Karla Velikog od Ajnharda i dela Bede Venerabilisa. Rado je citirao Sveto pismo, a poznavao je i dela Vergilija, Ovidija i drugih rimskih pisaca.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Narativni izvori za istoriju Evrope - Miloš Antonović, Utopija, Beograd 2007. godina. str. 128–129