Pređi na sadržaj

Rubus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kupina
Rubus fruticosus
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Plantae
(nerangirano):
Angiospermae
(nerangirano):
Eudicotidae
(nerangirano):
Rosids
Red:
Rosales
Porodica:
Rosaceae
Potporodica:
Rosoideae
Pleme:
Rubeae
Rod:
Rubus

Tipska vrsta
Rubus fruticosus
L.[2]
Vrste

Vidi tekst

Sinonimi[1][3]
Rubus caesius

Kupine i maline (lat. Rubus) je rod višegodišnjih listopadnih polužbunastih biljaka, koje imaju višegodišnji korenov sistem i jednogodišnje ili dvogodišnje lastare, pripada porodici ruža (Rosaceae).[4] Rod Rubus uključuje između 250 i 700 vrsta.[5]

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Cvet čačanske bestrne sorte kupine i formiranje zbirnog ploda.

Korenov sistem je vrlo razgranat, žiličast i dostiže dužinu do 1 metra. Glavni korenov sistem imaju kupinove sadnice proizvedene iz semena. Mnoge sorte kupine nemaju glavni koren. Zimzelene (Rubus laciniatus) i puzeće sorte imaju glavni koren koji prodire duboko u zemlju ali ne formiraju korenove izdanke. Zbog dubine do koje prodire u zemlju, korenov sistem kupine se odlikuje otpornošću na suše.

Žbun kupine zavisno od sorte je različito razvijen. Može se razvrstati na osnovu sledećih odlika:

  • visok (himalaja)
  • srednje visok (agava)
  • nizak (lukrecija)
  • skupljen (agava, eria)
  • uspravan (kumberland)
  • puzeći (lukrecija)
  • glatkim lastarima (bojsen, lukrecija)

Izdanci (letorasti) zavisno od sorte tokom prve godine dostižu dužinu između 2 i 4 metra. U drugoj godini izdanci donose rod nakon čega se suše. U zavisnosti od sorte izdanci mogu da budu od mrkocrvene do tamnozelene boje, kao i sa brojnim tvrdim trnjem (bodljama), ređim i nežnijim trnjem i sorte sa izdancima bez trnja.

Lišće je složeno i u zavisnosti od tipa i sorte sastoji se od 3, 5, 7 ili 9 liski koje su jajastog oblika, od svetlozelene do tamnozelene boje, dok su lisne drške uglavnom trnovite. Pupoljci se razvijaju na žilama (podzemni) i na jednogodišnjim izdancima. Cvetne grančice su duge ili kratke koje se razvijaju u pazuhu listova na dvogodišnjim letorastima. Cvet je hemofroditan (dvopolan) i srednje krupan, koji ima tučkove i prašnike i dvojni cvetni omotač. Cvetovi su skupljeni na cvetnim grančicama, koje se ne razvijaju jednovremeno. Plod kupine predstavlja zbir koštunica na čvrstoj loži i po boji mogu biti tamni, mat crni ili sjajno crni.

Vrste kupine[uredi | uredi izvor]

Rod Rubus je veoma kompleksan, naročito podrod (Rubus), hibridizacija je veoma česta pojava, što otežava problem klasifikacije vrsta (takson koji je prema jednom izvoru jedna vrsta, prema drugom može biti sekcija, koja uključuje i do nekoliko desetina vrsta). Prema nekim izvorima rod se deli na 13 podrodova, a najveći podrod Rubus se dalje deli na 12 sekcija. Dole su navedene reprezentativne vrste.

Prave, uspravno rastuće kupine[uredi | uredi izvor]

Prave, uspravno rastuće kupine su proizišle iz sledećih vrsta kupine:

Američka uspravna kupina[uredi | uredi izvor]

Areal gajenja uspravne kupine (Rubus agritus L.) je istočni deo SAD. Letorasti su joj čvrsti i uspravni, vrlo trnoviti. Biljka je izuzrtno vitalna, a trnje je rasprostranjeno po lisnoj dršci i po nervaturi naličija lista.

Ova vrsta kupine je značajna za oplemenjivanje, jer se njom stvaraju nove forme kupine ranog sazrevanja, ukrštanjem Rubus allegheniensis i R. agritus stvorene su sorte kupine: El dorado, Taylor, Ancient Britan. A od Rubus agritus je proizašla sorta kupine Early Harvest.

Američka visokožbunasta kupina[uredi | uredi izvor]

Američka viskožbunasta kupina (Rubus allegheniensis Portor) rasprostranjena je u Severnoj Americi. Vrlo je bujna i raste u visinu, ali joj se letorasti lako povijaju. Ova vrsta kupine je interesantna za oplemenjivanje, jer stvara potomstvo za krupnim plodovima. Od nje su proizišle sorte: Snayder, Agawan, Yombo i Laxton .

Severnoamerička kupina[uredi | uredi izvor]

Severnoamerička kupina (Rubus frondosus Bigelow) rasportranjena je u severoistočnom i srednjem delu SAD . Srednje je bujna, s dugačkim izvijenim letorastima obraslim bodljama. Ovo je vrsta divlje kupine s najkvalitetnijim plodovima, pa je zbog toga značajna za oplemenjivanje. Od nje su postale sorte: Joy, Ga grande, War, Watt i dr.

Korenolisna (peršunasta) kupina[uredi | uredi izvor]

plod korenolisne kupine-R. laciniatus

Peršunasta kupina (Rubus laciniatus Willd) zimzelena je kupina koja je osetljiva prema niskim temperaturama. Rasprostranjena je u Evropi. Ima vrlo kvalitetne plodove, zbog čega je interesantna za oplemenjivanje.

Bujna puzeća kupina[uredi | uredi izvor]

Rubus flagelatus Willd je najbujnija puzeća kupina. Ima duge i povijene letoraste. Cvetovi su joj krupni i lepi. Takođe ima krupne, lepe i ukrasne plodove. Od ove vrste je proizašla sorta lukrecija .

Američa puzeća kupina[uredi | uredi izvor]

Američka puzeća kupina (Rubus invisus Brit) rasprostranjena je dosta po Evropi. Od nje je proizišla sorta kupine bartler. Dosta je robusna s dugačkim letorastima koji su puzeći.

Puzeća kupina[uredi | uredi izvor]

Divlja puzeća kupina

Rubus trivialis Michx je izrazito puzeća kupina, jako je trnovita. Ima lepe plodove, izdužene, sočne i vrlo ukusne. Od ove vrste je proizišla sorta kupine menati(Manatee). Puteća kupina je interesantna za oplemenjivanje radi stvaranja novih formi s krupnim plodovima visokog kvaliteta, ranog dozrevanja i adaptivnih osobina na peskovita zemljišta i tople areale gajenja.

Severnoamerička puzeća kupina[uredi | uredi izvor]

Severnoamerička puzeća kupina (Rubus vitifolius Cham.) bujna je biljka sa tankim letorastima, koji su puzeći ili uspravni, okićeni s puno sitnih grančica. Prilično je promenljiva vrsta. Od nje su proizošle sorte laksatin, mamont.

Ovo su samo neki rodonačelnici od kojih su proizvedene neke od plemenitih sorti kupine. Osim ovih u šumama Kavkaza su mnogo raširene i vrste:iberijska kupina, evropska plava kupina i druge, koje obično rađaju i imaju druge pozitibne osobine, pa su zato i interesantne u procesu oplemenjivanja i stvaranja novih biljnih sorti.

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Plod kupine se koristi u ishrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, vina i sl. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, koji imaju blagotvorno dejstvo na snižavanja krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi.

Galerija[uredi | uredi izvor]

  • Faza sazrevanja plodova sorte čačanske bestrne kupine, u julu.
    Faza sazrevanja plodova sorte čačanske bestrne kupine, u julu.
  • „Deca beru kupine“, rad engleskog slikara Milsa Birketa Fostera iz 1899.
    „Deca beru kupine“, rad engleskog slikara Milsa Birketa Fostera iz 1899.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Rubus L.”. Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. 05. 10. 2007. Arhivirano iz originala 28. 08. 2009. g. Pristupljeno 27. 06. 2010. 
  2. ^ „Rubus L.”. TROPICOS. Missouri Botanical Garden. Pristupljeno 27. 06. 2010. 
  3. ^ Flora of North America, Rubus Linnaeus, 1753; Bramble
  4. ^ Brouillet, L. (2015), „Rosaceae Jussieu (subfam. Rosoideae) tribe Rubeae Dumortier, Anal. Fam. Pl. 39. 1829”, Ur.: L. Brouillet; K. Gandhi; C.L. Howard; H. Jeude; R.W. Kiger; J.B. Phipps; A.C. Pryor; H.H. Schmidt; J.L. Strother; J.L. Zarucchi, Flora of North America North of Mexico, Volume 9: Magnoliophyta: Picramniaceae to Rosaceae, New York, Oxford: Oxford University Press, str. 27—28, ISBN 978-0-19-534029-7 
  5. ^ Brouillet, Luc (2014). „Rosaceae (subfam. Rosoideae) tribe Rubeae”. Ur.: Flora of North America Editorial Committee. Flora of North America North of Mexico (FNA). 9. New York and Oxford — preko eFloras.org, Missouri Botanical Garden, St. Louis, MO & Harvard University Herbaria, Cambridge, MA. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rubus&oldid=27543675”