Pređi na sadržaj

Rutaceae

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rutaceae
Ruta graveolens vrsta po kojoj je porodica dobila ime.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rutaceae

Podfamilije

Rutoideae

Spathelioideae

Dictyolomatoideae

Toddalioideae

Flindersioideae

Aurantioideae[1]

Diverzitet
160 rodova i oko 1.600 vrsta
Areal potfamilije Cneoroideae
Areal potfamilije Rutoideae
Cvetovi, plodovi i seme rodova porodice Rutaceae: Ruta, Citrus, Euodia, Zantoxylum, Fortunella, Ptelea, Phellodendron, Poncirus i Skimmia.

Porodica Rutaceae obuhvata 160 rodova i oko 1600 vrsta, široko rasprostranjenih u tropskim, suptropskim i delimično u umerenim oblastima obe hemisfere. Predstavnici familije Rutaceae, većinom su zimzeleno drveće ili žbunje, ređe puzavice, a još ređe jednogodišnje i perenske zeljaste biljke.

Zajedničke karakteristike predstavnika porodice[uredi | uredi izvor]

Jedna od karakteristika predstavnika porodice je prisustvo mnogobrojnih sitnih, kružnih žlezdi koje luče eterična ulja, usled čega biljke ove familije, ispuštaju jake mirise. Često su žlezde prisutne u kori kao i u plodovima. Cvetovi su prilagođeni unakrsnom oprašivanju. Cvetovi su bogati nektarom, zbog čega se većina predstavnika ove vrste oprašuje entomogamno. Insekte privlači obilje nektara i polena, kao i jak miris i boja cvetova.

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Listovi su naspramno, ređe naizmenično ili spiralno raspoređeni. Perasto složeni, celi ili razdeljeni, bez zalistaka. Prema veličini listovi variraju od malih, preko srednjih do krupnih.

Najčešće dvopolni cvetovi, bez priperaka, obično su sitni, belih, žutih, roze i crvenkastih latica, čine različite proste ili složene, pazušne ili vršne cvasti. Perijant je obično dvojan, četvoročlan ili petočlan. Čašični listići su slobodni ili srasli i često bokalasti pri dnu. Mogu biti, potpuno ili delimično obojeni. Krunični listići su po pravilu slobodni, ali ponekad srastaju i obrazuju više ili manje duboku trubicu. Plodnik se najčešće sastoji iz četiri do pet karpela koje često srastaju samo stubićima ili žigovima, čime se postiže centralizavano oprašivanje. Stubići polaze od vrha ili češće od osnove oplodnoh listića, a kao rezultat toga plodnik u oba slučaja ima oblik loptastog tela iz čijeg se centra, zajedno podiže nekoliko sraslih stubića. Prašnici su obično, dva puta duži od latica i raspoređeni u dva kruga.

Plodovi predstavnika familije odlikuju se velikom raznolikošću, mogu biti suvi i sočni.

Seme sa endospermom ili češće bez njega; embrion, obično veliki, prav ili savijen.

Rodovi porodice Rutaceae[uredi | uredi izvor]

Porodica obuhvata oko 160 rodova, odnosno više od 1700 vrsta,

Achuaria, Acmadenia, Acradenia, Acronychia, Adenandra, Adiscanthus, Aegle, Aeglopsis, Afraegle, Afraurantium, Agathosma, Almeidea, Amyris, Andreadoxa, Angostura, Apocaulon, Araliopsis, Asterolasia, Atalantia, Balfourodendron, Balsamocitrus, Boenninghausenia, Boronella, Boronia, Bosistoa, Bouchardatia, Bouzetia, Burkillanthus, Calodendrum, Casimiroa, Chloroxylon, Choisya, Choribena, Chorilaena, Citropsis, Citrus, Clausena, Clymenia, Cneoridium, Cneorum,

Coleonema, Comptonella, Conchocarpus, Correa, Crossosperma, Crowea, Decagonocarpus, Decatropis, Decazyx, Dendrosma, Desmotes, Dictamnus, Dictyoloma, Dinosperma, Diosma, Diplolaena, Drummondita, Dutailliopsis, Dutaillyea, Empleurum, Eriostemon, Ertela, Erythrochiton, Esenbeckia, Euchaetis, Euodia, Euxylophora, Evodia, Evodiella, Fagara, Fagaropsis, Flindersia, Galipea, Geijera, Geleznowia, Glycosmis, Haplophyllum, Harrisonia, Helietta, Hesperethusa,

Hortia, Ivodea, Kodalyodendron, Leionema, Leptothyrsa, Limnocitrus, Limonia, Lubaria, Luvunga, Maclurodendron, Macrostylis, Medicosma, Megastigma, Melicope, Merope, Merrillia, Metrodorea, Micromelum, Monanthocitrus, Muiriantha, Murraya, Naudinia, Nematolepis, Neoraputia, Neoschmidia, Nimbo, Nycticalanthus, Oricia, Orixa, Pamburus, Paramignya, Pelea, Peltostigma, Pentaceras, Phebalium, Phellodendron, Philotheca, Phyllosma, Picrella, Pilocarpus,

Pitavia, Platydesma, Pleiospermium, Plethadenia, Pseudiosma, Psilopeganum, Ptaeroxylon, Ptelea, Raputia, Raputiarana, Rauia, Raulinoa, Ravenia, Raveniopsis, Reputia, Rhadinothamnus, Ruta, Rutaneblina, Sarcomelicope, Severinia, Sheilanthera, Sigmatanthus, Skimmia, Sohnreyia, Spathelia, Spiranthera, Stauranthus, Swinglea, Taravalia, Teclea, Tetradium, Thamnosma, Ticorea, Toddalia, Toddaliopsis, Toxosiphon, Triphasia, Vepris, Zanthoxylum, Zieria, Zieridium

The Plant List|[1]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Takhtajan, Armen (2009). Flowering Plants (2 izd.). Springer. str. 375—376. ISBN 978-1-4020-9608-2. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Takhtajan, Armen (2009). Flowering Plants (2 izd.). Springer. str. 375—376. ISBN 978-1-4020-9608-2. 
  • Bean, W. (1981): THREES AND SCHRUBS HARDY IN GREATY BRITAIN. Vol 1- 4 and supplement.Murray
  • Huxley, A. (1992): THE NEW RHS DICTIONARY OF GARDENING 1992. MacMillan Press