Systema Naturae

Systema Naturæ
Naslovna strana izdanja Lineove Systema Naturæ iz 1758. godine.
Nastanak
Orig. naslov	Systema Naturæ
Autor	Karl fon Line
Zemlja	Švedska
Sadržaj
Žanr / vrsta dela	Biološka klasifikacija
Tema	Taksonomija i nomenklatura u biologiji
Izdavanje
Datum	1735. godina

Systema Naturae (originalno na lat. Systema Naturæ sa topografskom ligaturom æ) jedno je od najvećih dela švedskog botaničara, zoologa i lekara Karl fon Linea (1707–1778) i uvod u Lineovu taksonomiju. Iako je sistem, danas poznat kao binomijalna nomenklatura, bio napravljen od strane braće Bohin, Gaspara i Johana, 200 godina ranije, Line ju je prvi put konzistentno upotrebio u svojoj knjizi. Prvo izdanje je publikovano 1735. Pun naziv 10. izdanja (1758), koje je i najvažnije, je lat. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis ili prevedeno: „Sistem prirode kroz tri carstva, prema klasama, redovima, rodovima i vrstama, sa karakterima, razlikama, sinonimima, mestima”.

Deseto izdanje ove knjige iz 1758. se smatra početkom međunarodnog kodiranja zoološke nomenklature (engl. International Code of Zoological Nomenclature: ICZN ili ICZN kod). Line je 1766–1768 publikovao nadograđeno 12. izdanje, poslednje pod njegovim autorstvom. Još jedan opet poboljšan rad u istom stilu i pod nazivom „lat. Systema Naturae” publikovao je Johan Fridrih Gmelin između 1788 i 1793. Najkasnije od početka 1900-ih zoolozi su ovo delo počeli uzimati kao poslednje izdanje iz Lineove serije taksonomija. Takođe je zvanično smatrano i od strane ICZN-a, u Mišljenju 296 (26. oktobar 1954), kao trinaesto izdanje Systema Naturae.

Pregled

Lineus (kasnije poznat kao "Karl fon Line", po sticanju plemićke titule 1761) publikovao je prvo izdanje lat. Systema Naturae 1735. godine, tokom svog boravka u Holandiji. Kao što je bilo uobičajeno za naučnu literaturu tog doba, knjiga je štampana na latinskom. u njoj, Line je naglasio svoje ideje o hijerarhijskoj klasifikaciji prirodnog sveta, deleći ga u životinjsko carstvo (lat. regnum animale), biljno carstvo (lat. regnum vegetabile) i "mineralno carstvo" (lat. regnum lapideum).

Lineova Systema Naturae navodi samo oko 10.000 vrsta organizama, od kojih je oko 6.000 biljaka, a 4.236 su životinje. Prema istoričaru botanike Vilijam Tomas Sternu, "Još u 1753. je verovao da bi broj vrsta biljaka u celom svetu teško dostigao 10.000; u svojoj celoj karijeri imenoao je oko 7.700 vrsta cvetnih biljaka."

Line je razvio svoju klasifikaciju biljnog biljke u pokušaju da opiše i razume prirodni svet kao odraz logike božjeg stvaranja. Njegov seksualni sistem, gde su vrste sa istim brojem prašnika spadale u istu grupu bilo je praktično, ali po njegovom mišljenju veštačko. Line je verovao u božju kreaciju i da ne postoji dublja veza koja bi se mogla izraziti. Često se navodi da je govorio: "Bog je stvorio, a Lineus organizovao". Klasifikacija životinja je bila mnogo prirodnija. Na primer, ljudi su prvi put stavljeni u istu grupu sa ostalim primatima, kao Anthropomorpha.

Kao rezultat popularnosti njegovog rada i broja novih uzoraka poslatih sa svih strana sveta, Line je nastavio da objavljuje nova i zauvek rastuća izdanja njegovog pređašnjeg rada. Porasla su sa 12-to stranog izdanja iz 1735. godine na 2.400 strana 12. izdanja (1766–1768). Takođe, kako je posao napredovao, pravio je promene: u prvom izdanju, kitovi su klasifikovani ka ribe, prateći rad Lineovog prijatelja i "oca ihtiologije" Peter Artedia; u 10. izdanju, objavljenom 1758. godine, kitovisu pomereni u klasu sisara. U ovom istom izdanju je uveo dvodelna imena (vidi binomna) za životinjske vrste, nešto što je urađeno za biljne vrste u izdanju iz 1753. pod nazivom lat. Species Plantarum. Sistem je naknadno izrastao u lineovu taksonomiju, hijerarhijski organizovanu biološku klasifkaciju.

Pošto je Lineovo zdravlje počelo da propada krajem 1770-ih, publikovanje Systema Naturae je otišlo u dva pravca. Drugi švedski naučnik, Murej izdao je deo pod nazivom Regnum Vegetabile 1774. godine, deo celog Lineovog dela sa naslovom Systema Vegetabilium, što je bilo prilično zbunjujuće. Ovo izdanje je označeno kao 13. izdanje. U međuvremenu, 13. izdanje celog Systema se pojavilo u delovima između 1788 i 1793. Imalo je isto istoriju kao i izdanje Systema Vegetabilium na kome je Line radio i koje je postalo široko poznato u Engleskoj posle prevoda naslova (engl. A System of Vegetables) od strane Darvin Erazmusa (1783–1785).

Taksonomija

U njegovoj lat. Imperium Naturæ, Line je osnovao tri carstva, nazvanalat. Regnum Animale, lat. Regnum Vegetabile i lat. Regnum Lapideum. Ovaj pristup, životinjsko, biljno i mineralno carstvo, preživelo je do danas u popularnoj nauci, naročito u obliku društvenih igara: "Jel to životinja, biljka ili mineral?". Klasifikacija je zasnovana na pet nivoa: carstvo, klasa, red, rod i vrsta. Dok su se vrste i rodovi mogli videti u Bogom danoj (ili "prirodnoj") klasifikaciji, tri viša taksona je kreirao Line. Koncept rangiranja, koji se primenjuje na sve grupe, bio je da se napravi sistem koji bi se lako zapamtio i kroz njega kretalo. Ovo je stvar za koju mnogi kažu da je Line uspeo da uradi.

Klasifikacija životinja iz 1735. godine

Lineov rad je imao jak uticaj na nauku. Nepobitno je postavio temelje biološke nomenklature, sada regulisane nomenklaturnim kodovima. Dva njegova dela, prvo izdanje lat. Species Plantarum (1753) o biljkama i 10. izdanje Systema Naturae (1758), su prihvaćeni kao početne tačke nomenklature. Mnoga imena vrsta i rodova su publikovana jako rano u njegovom radu, te tako imaju prioritet nad onima iz drugih, kasnijih radova. U zoologiji postoji jedan izuzetak, što je monografija o švedskim paukovima, šved. Svenska Spindlar, izdana od strane Karl Aleksandar Klerka 1757. godine, pa imena u toj knjizi imaju primat nad Lineovim imenima. Međutim, značaj Linea nije zbog vrednosti njegove taksonomije. Njegov talenat za privlačenje veštih mladih učenika i njihovo slanje u inostranstvo učinio je njegov rad daleko uticajnijim od rada njegovih savremenika. Na kraju 18. veka, njegov sistem je postao standardni sistem za biološku klasifikaciju.

Carstvo životinja

Samo je u carstvu životinja viša taksonomija Linea još uvek manje-više prepoznatljiva, a neka od njegovih imena su još uvek u upotrebi, obično ne baš za iste grupe za koje ih je koristio Line. On je podelio carstvo životinjsko u šest klasa:

1. Mammalia predstavljaju sisare. U prvom izdanju, kitovi i severnoamerički lamantini su bili klasifikovani kao ribe.
2. Aves predstavljaju ptice. Line je prvi koji je pomerio slepe miševe iz grupe ptica i klasifikovao kao sisare.
3. Amphibia predstavnjaju vodozemce, gmizavce i sortirao rive koje nisu pripadale košljoribama.
4. Pisces predstavljaju ribe sa koštanim skeletom. Ovo je uključivalo ribe sa igličavim perajima, pripadnike (Perciformes) kao poseban red.
5. Insecta predstavljaju zglavkare. rakove, paukolike zglavkare i stonoge koje su bile u okviru reda "Aptera".
6. Vermes predstavnjeni grupom beskičmenjaka, grupo označeni imenom "crvi", a to su: mekušci i organizmi sa tvrdim oklopom poput bodljokožaca.

Carstvo biljaka

Redovi i klase biljaka prema Lineovom lat. Systema Sexuale, nikada nisu imale nameru da predstave prirodne grupe (za razliku od njegovih prirodnih redova opisanih u lat. Philosophia Botanica), već samo za potrebe identifikacije. U tom smislu su se koristili u 19. veku.

Ključ (engl. Sexual System) Seksualnog sistema iz 10. izdanja Systema Naturae lat. Systema Naturæ

Lineove klase biljaka u Systema Sexuale bile su:

• Classis 1. Monandria
• Classis 2. Diandria
• Classis 3. Triandria
• Classis 4. Tetrandria
• Classis 5. Pentandria
• Classis 6. Hexandria
• Classis 7. Heptandria
• Classis 8. Octandria
• Classis 9. Enneandria
• Classis 10. Decandria
• Classis 11. Dodecandria
• Classis 12. Icosandria
• Classis 13. Polyandra
• Classis 14. Didynamia
• Classis 15. Tetradynamia
• Classis 16. Monadelphia
• Classis 17. Diadelphia
• Classis 18. Polyadelphia
• Classis 19. Syngenesia
• Classis 20. Gynandria
• Classis 21. Monoecia
• Classis 22. Dioecia
• Classis 23. Polygamia
• Classis 24. Cryptogamia

Carstvo minerala

Lineova taksonomija minerala je odavno prestala da se koristi. U 10. izdanju lat. Systema Naturæ, Lineove klase minerala su bile:

• Klasa 1. lat. Petræ (stene)
• Klasa 2. lat. Mineræ (minerali i rude)
• Klasa 3. lat. Fossilia (fosili i sedimenti)

Izdanja

Trinaesto Gmelinovo izdanje (lat. decima tertia) iz 1788–1793, se lako može pomešati sa trinaestim izdanjem Johan Andreas Murej iz 1774. godine, a zatim kasnije u daljim izdanjima, sve pod revidiranim nazivom Systema Vegetabilium.

Izdanje	Mesto	Godina	Kompletno literaturno navođenje	Linkovi do onlajn verzija
1	Lajden	1735	Linnæus, C. 1735. Systema naturæ, sive regna tria naturæ systematice proposita per classes, ordines, genera, & species. pp. [1–12]. Lugduni Batavorum. (Haak)	Botanička bašta Misuri
2	Stokholm	1740	Linnæus, C. 1740. Systema naturæ in quo naturæ regna tria, secundum classes, ordines, genera, species, systematice proponuntur. Editio secunda, auctior. pp. [1–2], 1–80. Stockholmiæ. (Kiesewetter)	Gugl knjige
3	Hale	1740	Lange, J. J. 1740. Caroli Linnaei systema natvrae, sive Regna tria natvrae systematice proposita per classes, ordines, genera et species. Caroli Linnaei Natur-Systema, oder die in ordentlichem Zusammenhange vorgetragene drey Reiche der Natur nach ihren Classen, Ordnungen, Geschlechtern und Arten, in die deutsche Sprache übersetzet und mit einer Vorrede herausgegeben von Johann Joachim Langen. pp. [1–8], 1–70,. Halle. (Gebauer)	Bavarska državna biblioteka
4	Pariz	1744	Linnæus, C. 1744. Systema naturæ in quo proponuntur naturæ regna tria secundum classes, ordines, genera & species. Editio quarta ab auctore emendata & aucta. Accesserunt nomina Gallica. pp. i–xxvi,, 1–108. Parisiis. (David.)	Gugl knjige Špansko nacionalno istraživačko veće Madrid
5	Hale	1747	Michael Gottlieb Agnethler 1747. lat. Caroli Linnæi systema natvræ in qvo natvræ regna tria, secvndvm classes, ordines, genera, species, systematice proponvntvr. Recvsvm et societatis, qvæ impensas contvlit, vsvi accommodatvm. Editio altera avctior et emendatior. – pp. 1–88. Halæ Magdebvrgicæ.	Bavarska državna biblioteka
6	Stokholm	1748	Linnæus, C. 1748. Systema naturæ sistens regna tria naturæ, in classes et ordines, genera et species redacta tabulisque æneis illustrata. Editio sexta, emendata et aucta. pp. [1–3], 1–224, [1–18], Tab. I–VIII. Stockholmiæ. (Kiesewetter)	Univerzitet Getingen
7	Lajpcig	1748	Linnæus, C. 1748. Systema naturæ sistens regna tria naturæ, in classes et ordines, genera et species redacta tabulisque æneis illustrata. Secundum sextam Stockholmiensem emendatam & auctam editionem. pp. [A], [1–5], 1–224, [1–22], Tab. I–VIII. Lipsiae. (Kiesewetter)	Bavarska državna biblioteka
8	Stokholm	1753	Haartman, J. J. 1753. Caroli Linnæi Indelning i Ö̈rt-Riket, efter Systema Naturae, på Swenska öfwersatt af Johan J. Haartman. pp. [1–12], 1–136, [1–8]. Stockholm. (Salvius)	Univerzitska biblioteka Umea
9	Lajden	1756	Linnæus, C. 1756. Systema naturæ sistens regna tria naturæ in classes et ordines, genera et species redacta, tabulisque æneis illustrata. Accedunt vocabula gallica. Editio multo auctior & emendatior. pp. [1–7], 1–227, [1–19], Tab. I–VIII. Lugduni Batavorum. (Haak)	Botanička bašta Njujorka Bavarska državna biblioteka
10, Vol. 1	Stokholm	1758	Linnæus, C. 1758. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata. pp. [1–4], 1–824. Holmiæ. (Salvius)	Bavarska državna biblioteka Univerzitet Getingen Botanička bašta Misuri
10, Vol. 2	Stokholm	1759	Linnæus, C. 1759. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus II. Editio decima, reformata. pp. [1–4], 825–1384. Holmiæ. (Salvius)	Botanička bašta Misuri
11, Vol. 1	Hale	1760	Linnaeus, C. 1760. Systema natvrae per regna tria natvrae, secvndvm classes, ordines, genera, species, cvm characteribvs, differentiis, synonymis, locis. Tomvs I. Praefactvs est Ioannes Ioachimvs Langivs. Ad editionem decimam reformatam Holmiensem. pp. [1–8], 1–824. Halae Magdebvrgicae. (Curt). (Linnæus 1758: pp. 5 recorded probably this edition as from Leipzig 1762, "nil additum" = nothing added)	Botanička bašta Njujorka Botanička bašta Njujorka
12, Vol. 1, deo 1	Stokholm	1766	Linné, C. a 1766. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio duodecima, reformata. str. 1–532. Holmiæ. (Salvius)	Univerzitet Getingen Bavarska državna biblioteka
12, Vol. 1, deo 2	Stokholm	1767	Linné, C. a 1767. Systema naturæ, Tom. I. Pars II. Editio duodecima reformata. str. 533–1327, [1–37]. Holmiæ. (Salvius)	Univerzitet Getingen Bavarska državna biblioteka
12, Vol. 2	Stokholm	1767	Linné, C. a 1767. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus & differentiis. Tomus II. str. 1–735, [1–16], 1–142, [1–2]. Holmiæ. (Salvius)
12, Vol. 3	Stokholm	1768	Linné, C. a 1768. Systema naturæ per regna tria naturæ, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus & differentiis. Tomus III. str. 1–236, [1–20], Tab. I–III. Holmiæ. (Salvius)	Univerzitet Getingen
12a ("13"), Vol. 1, deo. 1	Beč	1767	Linné, C. a 1767. Systema naturæ per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima tertia, ad editionem duodecimam reformatam Holmiensem. str. 1–532. Vindobonae. (Trattnern)	Biblioteka Hunt Botanička bašta Misuri Gugl knjige
12a ("13"), Vol. 1, deo 2	Beč	1767	Linné, C. a [1767]. Systema naturæ. Tom. I. Pars II. pp. [1–2], 1–1327, [1–37]. Vindobonae. (Trattnern)	Biblioteka Hunt Botanička bašta Misuri Gugl knjige
12a ("13"), Vol. 2	Beč	1770	Linné, C. a 1770. Systema natvrae per regna tria natvrae, secvndvm classes, ordines, genera, species cvm characteribvs, et differentiis. Tomvs II. Editio decima tertia, ad editionem duodecimam reformatam Holmiensem. – 1–736, [1–6]. Vindobonae. (Trattnern)	Biblioteka Hunt Botanička bašta Misuri Botanička bašta Njujorka Gugl knjige
12a ("13"), Vol. 3	Beč	1770	Linnaeus, C. 1770. Systema natvrae per regna tria natvrae, secvndvm classes, ordines, genera, species cvm characteribvs, et differentiis. Tomvs III. – 1–236, [1–19]. Vindobonae. (Trattnern)	Biblioteka Hunt Botanička bašta Misuri Gugl knjige
12b, Vol. 1	Getingen	1772	Beckmann, J. 1772. lat. Caroli a Linné systema naturae ex editione duodecima in epitomen redactum et praelectionibus academicis accommodatum a Iohanne Beckmanno. Tomus I. Regnum Animale. – pp. [1–5], 1–240, [1–10]. Gottingae. (Vandenhoeck)	Biblioteka Hunt
12b, Vol. 2	Getingen	1772	Beckmann, J. 1772. Caroli a Linné systema naturae ex editione duodecima in epitomen redactum et praelectionibus academicis accommodatum a Iohanne Beckmanno. Tomus II. Regnum Vegetabile. – pp. 1–356, [1–32]. Gottingae. (Vandenhoeck)	Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 1	Lajpcig	1788	Gmelin, J. F. 1788. Caroli a Linné systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima tertia, aucta, reformata. pp. [1–12], 1–500. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 2	Lajpcig	[1789]	Gmelin, J. F. [1789]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars II. str. 501–1032. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 3	Lajpcig	[1789]	Gmelin, J. F. [1789]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars III. str. 1033–1516. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 4	Lajpcig	[1790]	Gmelin, J. F. [1790]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars IV. str. 1517–2224. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 5	Lajpcig	[1790]	Gmelin, J. F. [1790]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars V. str. 2225–3020. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 6	Lajpcig	[1791]	Gmelin, J. F. [1791]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars VI. str. 3021–3910. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt
13, Vol. 1, deo 7	Lajpcig	[1792]	Gmelin, J. F. [1792]. Caroli a Linné, systema naturae. Tom. I. Pars VII. pp., 3911–4120. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri
13, Vol. 2, deo 1	Lajpcig	1791	Gmelin, J. F. 1791. Caroli a Linné systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus et differentiis. Tomus II. Editio decima tertia, aucta, reformata. pp., I–XL, 1–884. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt Bavarska državna biblioteka
13, Vol. 2, deo 2	Lajpcig	[1791]?	Caroli a Linné, systema naturae. Tom. II. Pars II. pp., 885–1661,. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Bavarska državna biblioteka
13, Vol. 3	Lajpcig	1793	Gmelin, J. F. 1793. Caroli a Linné (...) systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus et differentiis. Tomus III. Editio decima tertia, aucta, reformata. str. 1–476. Lipsiae. (Beer)	Botanička bašta Misuri Biblioteka Hunt Bavarska državna biblioteka

Datumi objavljivanja Gmelinovih izdanja su sledeći:

• Deo 1: strane;1–12, 1–500 (25. juli 1788)
• Deo 2: strane;501–1032 (20. april 1789)
• Deo 3: strane;1033–1516 (20. nobembar 1789)
• Deo 4: strane;1517–2224 (21. maj 1790)
• Deo 5: strane;2225–3020 (6. decembar 1790)
• Deo 6: strane;3021–3910 (14. maj 1791)
• Deo 7: strane;3911–4120 (2. juli 1792)

Vidi dalje

• Dodatak biljkama (Supplementum Plantarum)
• Paradoksalne životinje (Animalia Paradoxa)

Literatura

• Stearn, W. T. (1957). „An introduction to the Species Plantarum and cognate botanical works of Linnaeus”. Species Plantarum (1957 Ray Society facsimile izd.). str. 14. 

• Gordh, Gordon; Beardsley, John W. (1999). „Taxonomy and biological control”. Ur.: Bellows, T. S.; Fisher, T. W. Handbook of Biological Control: Principles and Applications of Biological Control. Academic Press. str. 45—55. ISBN 978-0-12-257305-7. 
• Linnaeus, Carl (1758). Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis (10-to izd.). Stockholm: Laurentius Salvius. 
• Linné, Carl von (1774). Murray, Johann Andreas, ur. Systema vegetabilium (13th edition of Systema Naturae) (2 vols.). Getingen: Typis et impensis Jo. Christ. Dieterich. Pristupljeno 24. 2. 2015. 
  • Linné, Carl von (1785) [1774]. Systema vegetabilium (13th edition of Systema Naturae) [A System of Vegetables 2 vols.]. Lichfield: Lichfield Botanical Society. Pristupljeno 24. 2. 2015. 

Spoljašnje veze

• Linné online