Пређи на садржај

Разговор:Јосиф Руњанин/Архива 1

Садржај странице није подржан на другим језицима
С Википедије, слободне енциклопедије
Архива 1 Архива 2

Први поднаслов

Као паралела може се погледати и хрватски чланак о Јосифу Руњанин адреса је http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Runjanin — Претходни непотписани коментар оставио је корисник 80.93.254.10 (разговордоприноси) | 18:28, 2. март 2007.‎

Поштовани анонимни корисниче, драго нам је да сте савладали технику интервики референцирања која је веома корисна за упоређивање верзија и обогаћивање знања. Следећи корак је да притиснете дугме уреди и сами ступите у свет Википедије допунивши неки чланак новим подацима. Желим Вам пуно успеха. -- JustUser  JustTalk 19:20, 2. март 2007. (CET)[одговори]

У Малој енциклопедије Просвете пише да се Руњанин звао Јосип.--Drazetad 13:25, 25. мај 2007. (CEST)[одговори]

Josif Runjanin did not compose "Rado ide Srbin u Vojnike"

The song "Rado ide Srbin u vojnike" (or "Graničarska pesma") was written by Serbian prota Vasilije Vasa Živković (1819-1891). The music was based on an instrumental medley of folk motifs called "Barona Jovića marš", composed by Antonije Jahimek of Pančevo. From this medley, composer Nikola Đurković (1812-1875) drew the melody for "Rado ide Srbin u vojnike" and harmonized it for male chorus. The song was first performed in 1844, in the Pančevo theater where Đurković worked as manager, director, actor, singer, interpreter and composer. Josip Runjanin had nothing to do with composing this song.

All of the citations in this article about him composing this song used this Wikipedija article as their source. Any citations must therefore predate this article, or else contain a spource which does.

I've never seen Runjanin associated with this tune in any literary source whatsoever. A quick search on Google Books gave me nothing when searching for "Rado ide Srbin u vojnike" & "Runjanin". On the other hand, it has been well known for many years that "Rado ide Srbin u vojnike" was composed by Nikola Đurković and literary refferences abound. Please remove this incorrect information at once or provide adequate citations.

Melodija za "Graničarsku pesmu", kako je originalni naziv pesme "Rado ide Srbin u vojnike", nastala je 1849. godine iz narodnih napeva, stavljenih u "Barona Jovića marš". Ovaj splet narodnih pesama uradio je kapelnik Graničarske muzike u Pančevu - Antonije Jahimek. Iz ovog spleta, Nikola Đurković izvukao je melodiju "Rado ide Srbin u vojnike" i harmonizovao je za muški hor. Prvi put je izvedena u Pančevačkom pozorištu 1844. gde je Đurković radio kao upravnik, reditelj, glumac, pevač, prevodilac i kompozitor. [1]
"Sat-slika iz Narodnog muzeja u Pančevu ima muzički automat za dvije melodije; jednu je komponovao 1844. godine Nikola Đurković na tekst pjesme prote Vase Živkovića »Rado ide Srbin u vojnike«." - [1]
  1. ^ Bach, Ivan (1964). Kućni sat. (Belgrade, Serbia): Muzej primenjene umetnosti. стр. 27.  Пронађени су сувишни параметри: |pages= и |page= (помоћ)
"To give but one example, Nikola Djurkovic is the author of the well-known song that has been sung for more than a century: "Rado ide Srbin u vojnike" (Gladly goes a Serb into the army)." -

Serbian Studies, Vol.9-10, North American Society for Serbian Studies, Serbia, 1995, pg, 84[1]

"Ubrzo posle toga Đurković prelazi u Pančevo na dužnost horovođe Srpskog crkvenog pevačkog društva. No on se ne ograničava samo na negovanje muzike, »harmoničeskog pjenija«, u okviru crkve. On pre svega pre- orijentiše Društvo u tom smeru da ono počinje da gaji pored crkvene i svetovnu muziku, osniva 1844. pozorišno društvo, i u zajednici sa pesnikom Vašom Zivkovićem deluje intenzivno na podizanju patriotizma i umetničkog nivoa grada. Za dramske komade koje je Durkovićeva pozorišna družina izvodila on sam komponuje, aranžira ili harmonizuje mnoge pesme, koje potom stiču popularnost i van pozorišta. Po običaju toga vremena, usled veoma stroge cenzure u Vojnoj granici, Đurković ponekad ubacuje, odnosno »protura«, u pozorišne komade borbene pesme, koje često nemaju veze sa samim komadom i njegovom dramskom radnjom. Među takve pesme idu Neverom me zva zemlje gospodar, Nosim zdravu mišicu, Rado ide Srbin u vojnike (»Graničarska pesma« na stihove Vaše Živkovića) i naročito popularna Ustaj, ustaj Srbine (na stihove J. Sterije Popovića), koju je komponovao zajedno sa Slezingerom. "[1]
  1. ^ Andreis, Josip; Cvetko, Dragotin; Djurić-Klajn, Stana (1962). Historijski razvoj muzičke kulture u Jugoslaviji. Zagreb: Školska knjiga. стр. 582. 
"Yet Djurkovic soon moved to Pancevo to accept the post of choir-master of the Serbian Church Choral Society. But his activity was not limited to "harmonic singing" in the church. First of all he directed the society to work not only on church but also secular music, then in 1844 he founded a theatrical company and, in association with the poet Vasa Zivkovic, he worked intensely on the furthering of patriotism and artistic life in Pancevo. For the plays his company performed, Djurkovic composed, wrote arrangements or harmonized many songs which became popular outside the theatre too. According to the prevailing custom of that time Djurkovic sometimes inserted, or "threw in on the sly" (on account of the very strict censorship at the military frontier) into the plays songs intened to enhance the fighting mood of the listeners which often had nothing to do with the play itself, or its dramatic action. The following were the songs of that kind: Neverom me zva zemlje gospodar (The Master of my Country Called me Traitor), Nosim zdravu misicu (I Have a Strong Arm), Rado ide Srbin u vojnike (The Serb Enlists Gladly in the Army) and the particularly popular Ustaj, ustaj, Srbine (Rise, Serb, Rise) with the poetic text by J. Sterija Popovic which he composed in association with Slezinger."[1]
  1. ^ Đurić-Klajn, Stana (1972). A Survey of Serbian Music Through the Ages. Belgrade: Association of Composers of Serbia. стр. 52. 

--Skozobar (разговор) 04:05, 15. септембар 2014. (CEST)[одговори]