Пређи на садржај

Mamestra brassicae

С Википедије, слободне енциклопедије

Kupusna sovica
Научна класификација
Царство:
Тип:
Класа:
Ред:
Породица:
Род:
Врста:
M. brassicae
Биномно име
Mamestra brassicae

Kupusna sovica[1], Mamestra brassicae, noćni je leptir (moljac) iz porodice sovica (Noctuidae).[2] Veoma je širokog rasprostranjenja, prisutna u čitavom Palearktiku, što rezultuje variranjem u životnom ciklusu i morfologiji adulta.

Stanište i ekonomski značaj[3][уреди | уреди извор]

Vrsta naseljava staništa bogata nutrijentima, poput poljoprivrednog zemljišta, bašti, ruderalnog terena i slično. Izraziti je polifag, a kako ime sugeriše, najčešće biljke hraniteljke pripadaju porodici kupusnjača (Brassicacae), poput vrste Brassica oleracea i njenih brojnih kultivara (kupus, karfiol, brokoli, kelj, prokelj...). S obzirom na to da kupusna sovica ima više preklapajućih generacija i da je veoma dobro adaptirana, značajna i poznata kao štetočina u usevima. Gusenice se veoma lako prenose sa jednog lokaliteta na drugi, vrlo često i kroz pijačnu prodaju i u trgovinskim lancima. U različitim geografskim područjima, vrsta se prilagodila i drugim potencijalnim hraniteljkama, pa se beleže i ekonomski značajne vrste iz rodova poput Cucurbita, Solanum, Allium, Beta, Lycopersicon, Helianthus i mnoge druge. Gusenice se hrane eksternalno na listovima i gregarno zaključno sa trećim presvlačenjem. Četvrti stupanj odlikuje ubušivanje u plodove i nepopravljivu štetu, uključujući ostavljanje fecesa i olakšavanje transmisije infekcija različitih patogenih organizama.[4][5]

Opis vrste[уреди | уреди извор]

Razvojni stadijumi[6][уреди | уреди извор]

Jaja su sferična, žućkasta sa tamnijim vrhom i položena u većim grupama. Mlade gusenice su zelene boje, lateralno markirane belim linijama. Glava je srazmerna u odnosu na telu, a čitava gusenica najrobusnija kaudalno.Kada je istaknuta, mediodorzalna linija je bela i blago isprekidana. Kroz razvoj, subspirakularna linija dobija bledu crvenkastu boju, a čitav dorzum tamni. Pojavljuju se crne markacije subdorzalno tipične za gusenice sovica. Intenzitet boja varira od ishrane gusenice i geografskog područja. Lutka je jasno smeđa i glatka i vrsta prezimljava u ovom stadijumu.[7]

Adulti[8][уреди | уреди извор]

Iz plitko ukopane lutke adulti, u umerenim krajevima, izlaze u maju i junu. Tipičnog su izgleda za sovice, sivkasto mrki, sa finim obrascem na prednjim krilima. Karakteristična je beličasta markacija bubrežastog oblika. Raspon krila je veoma varijabalan, a dostiže najviše 50mm. Noćni su letači, a preko dana se kriju među vegetacijom. Parenje je zbog ekonomskog značaja ekstenzivno proučavano kod kupusne sovice, a u svetu je postignut značajan uspeh korišćenjem parazitoida u cilju biološke kontrole.[9][10]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Mamestra brassicae - kupusna sovica | Alciphron”. alciphron.habiprot.org.rs. Приступљено 2020-11-24. 
  2. ^ „Mamestra brassicae (Linnaeus, 1758) | Fauna Europaea”. fauna-eu.org. Приступљено 2020-11-24. 
  3. ^ Goulson, David; Cory, Jenny. S. (1995-12-01). „Responses of Mamestra brassicae (Lepidoptera: Noctuidae) to crowding: interactions with disease resistance, colour phase and growth”. Oecologia (на језику: енглески). 104 (4): 416—423. ISSN 1432-1939. doi:10.1007/BF00341338. 
  4. ^ Rospars, Jean Pierre (1983). „Invariance and sex-specific variations of the glomerular organization in the antennal lobes of a moth, Mamestra brassicae, and a butterfly, Pieris brassicae”. Journal of Comparative Neurology (на језику: енглески). 220 (1): 80—96. ISSN 1096-9861. doi:10.1002/cne.902200108. 
  5. ^ Hughes, D S; Possee, R D; King, L A (1997). „Evidence for the presence of a low-level, persistent baculovirus infection of Mamestra brassicae insects.”. Journal of General Virology,. 78 (7): 1801—1805. ISSN 0022-1317. doi:10.1099/0022-1317-78-7-1801. 
  6. ^ Cartea, M. E.; Francisco, M.; Lema, M.; Soengas, P.; Velasco, P. (2010-10-01). „Resistance of Cabbage (Brassica oleracea capitata Group) Crops to Mamestra brassicae”. Journal of Economic Entomology (на језику: енглески). 103 (5): 1866—1874. ISSN 0022-0493. doi:10.1603/EC09375. 
  7. ^ Goulson, David (1994-11). „Determination of larval melanization in the moth, Mamestra brassicae , and the role of melanin in thermoregulation”. Heredity (на језику: енглески). 73 (5): 471—479. ISSN 1365-2540. doi:10.1038/hdy.1994.145.  Проверите вредност парамет(а)ра за датум: |date= (помоћ)
  8. ^ Guo, Jiang-Long; Li, Xiao-Kang; Shen, Xiu-Jing; Wang, Meng-Lun; Wu, Kong-Ming (2020-01-01). „Flight Performance of Mamestra brassicae (Lepidoptera: Noctuidae) Under Different Biotic and Abiotic Conditions”. Journal of Insect Science (на језику: енглески). 20 (1). PMC 6941620Слободан приступ. PMID 31899494. doi:10.1093/jisesa/iez126. 
  9. ^ Lauro, N.; Kuhlmann, U.; Mason, P. G.; Holliday, N. J. (2005). „Interaction of a solitary larval endoparasitoid, Microplitis mediator, with its host, Mamestra brassicae: host acceptance and host suitability”. Journal of Applied Entomology (на језику: енглески). 129 (9-10): 567—573. ISSN 1439-0418. doi:10.1111/j.1439-0418.2005.01011.x. 
  10. ^ Géneau, Céline E.; Wäckers, Felix L.; Luka, Henryk; Daniel, Claudia; Balmer, Oliver (2012-02-01). „Selective flowers to enhance biological control of cabbage pests by parasitoids”. Basic and Applied Ecology (на језику: енглески). 13 (1): 85—93. ISSN 1439-1791. doi:10.1016/j.baae.2011.10.005.