Stereotip
Stereotip je u štamparskoj tehnici otisak sa nepokretnim slogom. Po analogiji, u društvenim naukama pojam se koristi za šematski, uprošćen i teško promenljiv odnos prema nekome ili nečemu. Izraz je nastao u periodu javljanja i razvoja rasnih, etničkih, verskih i socijalnih netrpeljivosti. U osnovi stereotipa nalazi se pogrešna i neopravdano široka generalizacija. Stoga se svaki grupni stereotip koji sadrži izrazito emocionalno negativno ocenjivanje neke etničke, rasne, verske ili socijalne grupe tumači kao predrasuda.
U socijalnoj psihologiji, stereotip je generalizovano uverenje o određenoj kategoriji ljudi.[2] To je očekivanje koje ljudi mogu imati o svakoj osobi iz određene grupe. Tip očekivanja može da varira; to može biti, na primer, očekivanje o ličnosti grupe, preferencijama, izgledu ili sposobnostima. Stereotipi su ponekad previše generalizovani, netačni i otporni na nove informacije, ali ponekad mogu biti tačni.[3]
Opis stereotipa[uredi | uredi izvor]
Stereotip se najčešće zasniva na pretpostavci da pripadnici druge grupe imaju određene osobine koje su samo njima svojstvene i po kojima se razlikuju od drugih. Takođe, stereotip podrazumeva da osobine koje su karakteristične za neku grupu moraju imati svi pripadnici date grupe. Stereotipi se dele na pozitivne i negativne. To su generalizacije koje se zasnivaju na minimalnom poznavanju grupe o kojoj se govori. Prilikom stvaranja stereotipa osobe se najčešće grupišu prema etničkoj pripadnosti, religiji, seksualnom opredeljenju, polu ili prema bilo kojoj drugoj kategoriji.
Stereotipi se mogu bazirati na specifičnoj osobini grupe ili osobe kojoj su pripisani. Kao posledica ovoga javlja se pogrešna slika koja često postoji o određenoj osobi ili grupi. Takođe, stereotipi negiraju individualnost osobe. Oni mogu predstaviti osobe dosta šturo, površno, samo na osnovu njihovog pola, nacionalnosti, seksualne orijentacije, neke mane ili telesnog nedostatka.
Faktori koji su doveli do stvaranja stereotipa su istorijski faktori, generalizacija, prvi utisak, pojednostavljivanje, preterivanje, rasizam, homofobija i druge forme diskriminacije, povezanost sa drugim grupama…
Jedan stereotip je deo kulture kako nacije o kojoj se u stereotipu govori tako i nacije koja je isti izmislila. Shodno podeli na pozitivne i negativne, stereotipi ne moraju samo stavljati određene nacije u inferiorni (povlašćeni) položaj, već takođe veličaju i uzdižu određene osobine i nacije. Treba napomenuti da različite nacije mogu imati i upotrebljavati različite stereotipe.
Primeri[uredi | uredi izvor]
Sociolingvista Čarls E. Herst sa Univerziteta Vuster tvrdi da je jedan od razloga zbog kojeg nastaju stereotipi nedostatak ličnog poznanstva sa osobama iz druge etničke grupe. Različite discipline daju različite podatke o tome kako se stereotipi razvijaju: Psiholozi istražuju kako se iskustvo koje neko ima o drugoj grupi ocrtava na poimanje i komentarisanje te grupe a kako na međugrupne konflikte. Sociolingvistika se bavi odnosima među grupama i pozicijom različitih grupa u društvenoj strukturi…
Smatra se da postoji više negativnih nego pozitivnih stereotipa.
Neki ljudi veruju da su stereotipi zasnovani na aktuelnim razlikama među nacijama. Drugi veruju da su oni po pravilu lažne pretpostavke. Zato se često pokreće pitanje njihove istinitosti. Veoma čest razlog za nastajanje stereotipa je postojanje grupe ljudi koji imaju istu karakteristiku. Na primer, postojanje određenog broja prodavaca koji su pohlepni i neiskreni dovodi do stvaranja stereotipa o prodavcima.
Mogući negativni efekti stereotipa su opravdanje predrasuda ili neznanja, nepostojanje želje da se preispita ponašanje prema drugoj grupi, sprečavanje nekih ljudi koji pripadaju grupi koja je stereotipizovana da uspeju u određenim aktivnostima i poljima…
Stereotipi i predrasude se često mešaju. Predrasude su poput stereotipa ali mogu predstavljati mišljenje samo jedne individue a ne cele grupe.
Uloga u umetnosti i kulturi[uredi | uredi izvor]
Stereotip se često koristi za stvaranje glavnih likova u književnosti i filmu. Stereotipi se menjaju sa vremenom. Nesvesno korišćenje nekih stereotipa je čudno za današnju publiku koja ne toleriše predstavljanje individua na osnovu datog stereotipa. S druge strane, mnogi stereotipi prolaze neopaženi čak i od strane onih koji su predmet stereotipa.
U književnosti i umetnosti stereotipi su klišei ili predvidljivi likovi i situacije. Kroz istoriju stereotipi su se udaljili od tipičnih likova i situacija kako bi momentalno povezali publiku sa pričom. Ponekad takvi stereotipi mogu biti sofisticirani poput Šekspirovog Šuloka iz Mletačkog trgovca. Dokazano je da stereotip koji postane kompleksan i sofisticiran teži da postane stereotip za sebe.
Bez obzira na etimološku bliskost, kliše i stereotip se ne koriste kao sinonimi u kulturnoj sferi. Na primer kliše je kriticizam u naraciji gde žanr i kategorizacija automatski povezuju priču sa njenom ciljnom grupom. Ukoliko se kaže da su situacija ili lik u priči tipični, to znači da odgovaraju datom žanru ili vrsti. Ali ukoliko se kaže da se pripovedač prilikom pisanja dela oslanjao na kliše, to znači da datom delu nedostaje originalnost.
Stereotipi su vrlo korisni u stvaranju efikasnog marketinga. Medijski stereotipi su se menjali i razvijali vremenom. Tinejdžerska serija Saved by the Bell predstavlja grupu tipičnih tinejdžerskih stereotipa kao što su odeljenjska luda, prevarant, navijačica, feministkinja i površna lepotica. Televizijski stereotipi često su prikazivali „tipičnu američku školu“ poput manekenske piste po kojoj šetaju fizički savršeni mladići i devojke, mesto gde se stalno igra ragbi i jure lepe devojke a gde se malo uči.
Etnički stereotipi[uredi | uredi izvor]
U SAD postoji duga tradicija inferiornog odnosa prema afroameričkim, latinoameričkim i drugim manjinskim zajednicama. Dugo se verovalo, a neki veruju i danas, da su pripadnici manjina manje inteligentni od Amerikanaca evropskog porekla i da se nalaze na nižem stupnju kulturnog razvoja. Ovakvo mišljenje ukorenjeno je u američkoj kulturi još od perioda stvaranja Sjedinjenih Američkih Država.
Državni senator K. Kaloun, zalažući se za produžetak ropstva, izjavio je 1844. godine kako je naučno dokazano da je ropstvo neophodno i da Afrikanci ne mogu da se brinu sami o sebi. Dalje navodi kako Afrikanci često polude pod bremenom slobode i kako je milosrdno i humano dati im vođstvo i zaštitu od mentalnog oboljenja.
Zapadnoazijski stereotipi[uredi | uredi izvor]
Azijci su u medijima obično prikazani kao inteligentni ali hladni i nedruželjubivi, kao ljudi sa malim polnim organima
Beli stereotipi[uredi | uredi izvor]
Socijalna definicija belog se vremenom promenila, i nekoliko takozvanih belih nacija okarakterisane su od strane medija kao neinteligentne. Ovo obuhvata etničke grupe kao što su Britanci, Irci i Sloveni.
Engleski stereotipi[uredi | uredi izvor]
Stereotip koji se vezuje za Engleze je da su preterano uljudni, izveštačeni, uštogljeni i da imaju loše zube. Likovi u istorijskim filmovima često imaju engleski izgovor iako događaj o kome se govori u filmu nema nikakve veze sa Engleskom. Likovi koji pripadaju višoj društvenoj klasi takođe imaju engleski izgovor. U zadnje vreme veliki broj negativaca u filmovima ima engleski izgovor ili ih glume engleski glumci.
U Diznijevim crtanim filmovima tokom 90-ih engleski izgovor korišćen je za komične likove ili likove zlih genija.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Reč „stereotip“ izmislio je Firmen Didot. Ova reč je označavala tipografski element koji je korišćen prilikom štampe umesto originala. Američki novinar Valter Lipman spojio je ovu metaforu nazvavši stereotip slikom u našim rukama. I „kliše“ i „stereotip“ vode poreklo iz sveta štampe. "Kliše" je francuska reč za štamparsku površinu za stereotip.
U engleskom jeziku reč „stereotip“ se prvi put pojavljuje u svom modernom značenju 1850. godine kao imenica, i ima značenje slike (predstave) ovekovečene bez i jedne izmene.
Napomene[uredi | uredi izvor]
- Prva verzija članka izvorno je preuzeta iz knjige Ivana Vidanovića "Rečnik socijalnog rada".
- Od verzije objavljene 24. aprila 2008. godine članak sadrži seminarski rad Angele Rodrigez iz predmeta sociolingvistika kod prof. Jelene Filipović na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Sadržaj je dostupan pod uslovima Licence za slobodnu dokumentaciju GNU-a, a odobrenje se može naći na stranama grupe Sociolingvistika.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Critchfield, Austi (15. 11. 2017). „This is Why Doughnuts Are Associated With Cops”. Spoon University. Arhivirano iz originala 19. 11. 2017. g. Pristupljeno 2. 11. 2020. „The funny thing is, the whole cop and doughnuts thing is completely out of date -- today, an officer could just as easily swing through a McDonald's drive through as he could a Krispy Kreme. Yet, the stereotype endures, even though police aren't seen at doughnut shops in nearly the numbers they used to have been. In a way, it's become a stereotype of itself, which is pretty meta.”
- ^ Cardwell, Mike (1999). Dictionary of psychology. Chicago Fitzroy Dearborn. ISBN 978-1579580643.
- ^ Myers, David G. (2013). Social psychology. Twenge, Jean M., 1971- (11th izd.). New York, NY: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-803529-6. OCLC 795645100.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stuart Ewen, Elizabeth Ewen, Typecasting: On the Arts and Sciences of Human Inequality, New York, Seven Stories Press, 2006.
- Ronald Wardhaugh, An Introduction to Sociolinguistics, Wiley, John & Sons, Incorporated, (2005). pp. 113-114.
- Miriam Meyerhoff, Introducing Sociolinguistics, Taylor & Francis, 2007, pp. 296.
- Hilton, James L.; von Hippel, William (1996). „Stereotypes”. Annual Review of Psychology. 47 (1): 237—271. PMID 15012482. doi:10.1146/annurev.psych.47.1.237.
- Stuart Ewen, Elizabeth Ewen, Typecasting: On the Arts and Sciences of Human Inequality. New York (Seven Stories Press) 2006
- Stereotype & Society A Major Resource: Constantly updated and archived
- Regenberg, Nina (2007). „Are Blonds Really Dumb?”. The Inquisitive Mind (3). Arhivirano iz originala 26. 7. 2011. g. Pristupljeno 4. 5. 2010.
- Are Stereotypes True?
- Turner, Chris (2004). Planet Simpson: How a Cartoon Masterpiece Documented an Era and Defined a Generation. Foreword by Douglas Coupland. (1st izd.). Toronto: Random House Canada. ISBN 978-0679313182. OCLC 55682258..
- Crawford, M. & Unger, R. (2004). Women and Gender: A Feminist Psychology. McGraw Hill New York. New York. 45–49.
- Spitzer, B.L.; Henderson, K; Zavian, M. T. (1999). „Gender differences in population versus media body sizes: A comparison over four decades”. Sex Roles. 40 (7/8): 545—565. S2CID 55674520. doi:10.1023/a:1018836029738.
- Pelham, Brett; Blanton, Hart (2013) [2007]. Conducting Research in Psychology: measuring the weight of smoke (4th izd.). Belmont, CA: Cengage Learning. str. 11—12. ISBN 978-0-495-59819-0.
- Mullen, Brian; Johnson, Craig (1990). „Distinctiveness-based illusory correlations and stereotyping: A meta-analytic integration”. British Journal of Social Psychology. 29 (1): 11—28. doi:10.1111/j.2044-8309.1990.tb00883.x.
- Stroessner, Steven J.; Plaks, Jason E. (2001). „Illusory Correlation and Stereotype Formation: Tracing the Arc of Research Over a Quarter Century”. Ur.: Moskowitz, Gordon B. Cognitive Social Psychology: The Princeton Symposium on the Legacy and Future of Social Cognition. Mahwah, N.J.: Lawrence Erlbaum Associates. str. 247—259. ISBN 978-0-8058-3414-7.
- Peeters, Vivian E. (1983). „The Persistence of Stereotypic Beliefs: a Cognitive View”. Ur.: Richard P. Bagozzi; Alice M. Tybout. Advances in Consumer Research. 10. Ann Arbor, MI: Association for Consumer Research. str. 454—458.
- Chapman, L (1967). „Illusory correlation in observational report”. Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior. 6 (1): 151—155. doi:10.1016/S0022-5371(67)80066-5.
- Chapman, Loren J. and Jean P. (1969). „Illusory Correlation as an Obstacle to the Use of Valid Psychodiagnostic Signs”. Journal of Abnormal Psychology. 74 (3): 271—80. PMID 4896551. doi:10.1037/h0027592.
- Hamilton, David L.; Rose, Terrence L. (1980). „Illusory correlation and the maintenance of stereotypic beliefs”. Journal of Personality and Social Psychology. 39 (5): 832—845. doi:10.1037/0022-3514.39.5.832.
- Kunda, Ziva (1999). Social Cognition: Making Sense of People. MIT Press. ISBN 978-0-262-61143-5. OCLC 40618974.
- Plous, Scott (1993). The Psychology of Judgment and Decision Making. McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-050477-6. OCLC 26931106.
- Whitley, Bernard E.; Kite, Mary E. (2010). The Psychology of Prejudice and Discrimination. Belmont, CA: Wadsworth. ISBN 978-0-495-59964-7. OCLC 695689517.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Mediji vezani za članak Stereotip na Vikimedijinoj ostavi
- Polni stereotipi u službi reklame Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. mart 2007)
- Interview with social psychologists Susan Fiske and Mike North about the stereotyping of older people
- How gender stereotypes influence emerging career aspirations – lecture by Stanford University sociologist Shelley Correll on 21 October 2010
- Social Psychology Network Stereotyping
- Stereotypes – Media Smarts, Canada's Centre for Digital and Media Literacy
- Age and Health based stereotyping Age and Health based stereotyping
- The Danger of a Single Story TEDTalk by Chimamanda Adichie