Brahijalni indeks gležnja — разлика између измена
→Kontraindikacije: #1Lib1Ref |
#1Lib1Ref #1Lib1RefCEE |
||
Ред 8: | Ред 8: | ||
| OtherCodes = |
| OtherCodes = |
||
}} |
}} |
||
'''Brahijalni indeks gležnja''' (akronim '''ABI''' — eng. '''a'''nkle-'''b'''rachial '''i'''ndex) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju [[Периферна васкуларна болест|periferne olkluzivne bolesti]] (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.<ref>Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.</ref> |
'''Brahijalni indeks gležnja''' (akronim '''ABI''' — eng. '''a'''nkle-'''b'''rachial '''i'''ndex) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju [[Периферна васкуларна болест|periferne olkluzivne bolesti]] (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.<ref>Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cochranelibrary.com/es/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD010680.pub2/full/hr|title=Brahijalni indeks gležnja za dijagnosticiranje bolesti perifernih arterija donjeg ekstremiteta|last=Crawford|first=Fay|date=|website=|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=29. 1. 2021}}</ref> |
||
== Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI == |
== Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI == |
||
Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:<ref>[http://www.worldwidewounds.com/2001/march/Vowden/Doppler-assessment-and-ABPI.html ''Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration''] www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.</ref> |
Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:<ref>[http://www.worldwidewounds.com/2001/march/Vowden/Doppler-assessment-and-ABPI.html ''Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration''] www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.</ref> |
Верзија на датум 29. јануар 2021. у 16:44
Brahijalni indeks gležnja | |
---|---|
Класификација и спољашњи ресурси |
Brahijalni indeks gležnja (akronim ABI — eng. ankle-brachial index) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju periferne olkluzivne bolesti (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.[1][2]
Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:[3]
- gde je:
- PLeg — sistolni krvni pritisak pedalnih arterija ili zadnje tibijalne arterije
- PArm — najviši sistolni krvni pritisak leve i desne ruke iznad nadlaktice.[4]
Metoda
Za izvođeanje tesat koristi se uređaj koji meri krvni pritisak nakon naduvavanja gumene manžetne manžete, na nadlaktici i gležnju. Uređaj može imati ručno ili digitalno upravljanje sa automatskim elektronskim izračunom krvnog pritska, koji se sastoji od manometarske manžetne, sonde i CW dopler aparata.[5]
Izvodi se tako što se nakon što bolesnik hoda 300 m. tokom 6 min. ili hoda po pokretnoj traci koja se kreće brzine 60 m/min u trajanju od 5 min, meri brahijalni indeks gležnja (ABI).
U ovom testu, koji spada u grupu testova opterećenja — dobijena vrednost se porede prema dole navedenoj klasifikaciji:[6]
Vrednosti ABI i njihova značenja
Težina promena | Vrednost ABI |
---|---|
Nekompresibilna arterija | |
Periferna vaskularna bolest | |
Normalne vrednosti ABI | |
Blaga periferna arterijska okluzivna bolest | |
Umerena periferna arterijska bolest | |
Teška periferna arterijska bolest ili kritična isheimija donjeg uda |
Tumačenje rezultata
- ABI indeks viši od 0,9 smatra se normalnim (osoba nema značajnu PAD).
- Vriednost ABI viša od 1,3 smatra se patološkom i upućuje na kalcifikaciju zida arterija, što ukazuje na ozbiljnu perifernu vaskularnu bolest (PVB).[7][8][9]
- Vrednosti ABI između 1,0 i 1,2 je uredan nalaz, uz indikaciju za primenu kompresivne terapije kod bolesnika sa promenama u venama kao i kod bolesnika sa vrednostima ABI 0,9-1,0.
- Vrednosti ABI između 0,5 i 0,8 ukazuju na srednje prisutne arterijske promene. U tom slučaju treba primieniti redukovanu kompresivnu terapiju i o daljnjem lečenju konsultovati vaskularnog hirurga a i radiologa.
- Vrednosti ABI 0,5 i niže ukazuju na teško oštećenje arterijske cirkulacije, kompresivna terapija nije indicikovana, a bolesnik se odmah upućuje vaskularnom hirurgu i radiologu zbog dalje obrade i lečenja.[8][10]
Indikacije
- varikoziteti donjih ekstremiteta
- ulceracije na donjim ekstremitetima
- periferna vaskularna bolest
- periferna arterijska bolest
Kontraindikacije
- Apsolutne kontraindikacije
- celulitis
- duboka venska tromboza
- bolne ulceracije na gležnju
- Relativne kontraindikacije
- fibrilacija atrija (moguće da će se sistolni pritisak teško izmeriti, jer vrednosti mogu značajno varirati kod svakog otkucaja srca)
- kalcifikacija arterija (mogući lažno visoki rezultati očitanog testa)
- bolesnici sa dijabetesom, aterosklerozom ili stanjima praćenima edemom potkolenica (mogući lažno visoki rezultati testa)
- bolesnici sa reumatoidnim artitisom (postoji visoki rizik od bolesti na nivou mikrocirkulacije).[11]
Izvori
- ^ Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.
- ^ Crawford, Fay. „Brahijalni indeks gležnja za dijagnosticiranje bolesti perifernih arterija donjeg ekstremiteta”. Приступљено 29. 1. 2021.
- ^ Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.
- ^ McDermott MM, Criqui MH, Liu K, Guralnik JM, Greenland P, Martin GJ, Pearce W (December 2000). "Lower ankle/brachial index, as calculated by averaging the dorsalis pedis and posterior tibial arterial pressures, and association with leg functioning in peripheral arterial disease". J Vasc Surg. 32 (6): 1164–71.
- ^ S. Marinović Kulišić. Mjerenje gležanjskog indeksa (ABPi). Acta Med Croatica, 66 (Supl. 1) (2012) 89-91
- ^ Hiatt WR, Hoag S, Hamman RF. Effect of diagnostic criteria on the prevalence of peripheral arerial disease. The San Luis Valley Diabetes Study. Circulacion. 1995;91(5):1472-9.
- ^ Montgomery PS, Gardner AW. The clinical utility of a sixminute walk test in peripheral arterial occlusive diseasepatients. J Am Geriatr Soc 1998; 46: 706-11
- ^ а б Stein R, Hriljac I, Halperin JL, Gustavson SM, TeodorescuV, Olin JW. Limitation of the resting ankle-brachial index in symptomatic patients with peripheral arterial disease.J Vasc Med 2006; 11: 29-33.
- ^ Aboyans V, Denenberg JO, Natarajan L, Criqui MH. The association between elevated ankle systolic pressures and peripheral occlusive arterial disease in diabetic and nondiabetic subjects. J Vasc Surg 2008; 48: 1197-203.
- ^ Jeelani NU, Braithwaite BD, Tomlin C, MacSweeney ST. Variation of metod for measurement of brachial artery pressure significantl affects ankle-brachial pressure index values. Eur J Vasc Endovasc Surg 2000; 20: 25-8.
- ^ Desai, Chintan S.; Blumenthal, Roger S.; Greenland, Philip (2014). "Screening low-risk individuals for coronary artery disease". Current Atherosclerosis Reports. 16 (4): 402.
Spoljašnje veze
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |