Brahijalni indeks gležnja — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
#1Lib1Ref #1Lib1RefCEE
Ред 8: Ред 8:
| OtherCodes =
| OtherCodes =
}}
}}
'''Brahijalni indeks gležnja''' (akronim '''ABI''' — eng. '''a'''nkle-'''b'''rachial '''i'''ndex) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju [[Периферна васкуларна болест|periferne olkluzivne bolesti]] (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.<ref>Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.</ref>
'''Brahijalni indeks gležnja''' (akronim '''ABI''' — eng. '''a'''nkle-'''b'''rachial '''i'''ndex) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju [[Периферна васкуларна болест|periferne olkluzivne bolesti]] (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.<ref>Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cochranelibrary.com/es/cdsr/doi/10.1002/14651858.CD010680.pub2/full/hr|title=Brahijalni indeks gležnja za dijagnosticiranje bolesti perifernih arterija donjeg ekstremiteta|last=Crawford|first=Fay|date=|website=|archive-url=|archive-date=|url-status=live|access-date=29. 1. 2021}}</ref>
== Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI ==
== Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI ==
Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:<ref>[http://www.worldwidewounds.com/2001/march/Vowden/Doppler-assessment-and-ABPI.html ''Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration''] www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.</ref>
Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:<ref>[http://www.worldwidewounds.com/2001/march/Vowden/Doppler-assessment-and-ABPI.html ''Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration''] www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.</ref>

Верзија на датум 29. јануар 2021. у 16:44

Brahijalni indeks gležnja
Класификација и спољашњи ресурси

Brahijalni indeks gležnja (akronim ABI — eng. ankle-brachial index) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici. Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju periferne olkluzivne bolesti (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.[1][2]

Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI

Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:[3]

gde je:
PLeg — sistolni krvni pritisak pedalnih arterija ili zadnje tibijalne arterije
PArm — najviši sistolni krvni pritisak leve i desne ruke iznad nadlaktice.[4]

Metoda

Za izvođeanje tesat koristi se uređaj koji meri krvni pritisak nakon naduvavanja gumene manžetne manžete, na nadlaktici i gležnju. Uređaj može imati ručno ili digitalno upravljanje sa automatskim elektronskim izračunom krvnog pritska, koji se sastoji od manometarske manžetne, sonde i CW dopler aparata.[5]

Izvodi se tako što se nakon što bolesnik hoda 300 m. tokom 6 min. ili hoda po pokretnoj traci koja se kreće brzine 60 m/min u trajanju od 5 min, meri brahijalni indeks gležnja (ABI).

U ovom testu, koji spada u grupu testova opterećenja — dobijena vrednost se porede prema dole navedenoj klasifikaciji:[6]

Vrednosti ABI i njihova značenja

Težina promena Vrednost ABI
Nekompresibilna arterija
> 1,31
Periferna vaskularna bolest
> 1,21
Normalne vrednosti ABI
> 0.91 — < 1,20
Blaga periferna arterijska okluzivna bolest
0,80 — 0,90
Umerena periferna arterijska bolest
0,5 — 0,79
Teška periferna arterijska bolest ili kritična isheimija donjeg uda
< 0,5

Tumačenje rezultata

  • ABI indeks viši od 0,9 smatra se normalnim (osoba nema značajnu PAD).
  • Vriednost ABI viša od 1,3 smatra se patološkom i upućuje na kalcifikaciju zida arterija, što ukazuje na ozbiljnu perifernu vaskularnu bolest (PVB).[7][8][9]
  • Vrednosti ABI između 1,0 i 1,2 je uredan nalaz, uz indikaciju za primenu kompresivne terapije kod bolesnika sa promenama u venama kao i kod bolesnika sa vrednostima ABI 0,9-1,0.
  • Vrednosti ABI između 0,5 i 0,8 ukazuju na srednje prisutne arterijske promene. U tom slučaju treba primieniti redukovanu kompresivnu terapiju i o daljnjem lečenju konsultovati vaskularnog hirurga a i radiologa.
  • Vrednosti ABI 0,5 i niže ukazuju na teško oštećenje arterijske cirkulacije, kompresivna terapija nije indicikovana, a bolesnik se odmah upućuje vaskularnom hirurgu i radiologu zbog dalje obrade i lečenja.[8][10]

Indikacije

  • varikoziteti donjih ekstremiteta
  • ulceracije na donjim ekstremitetima
  • periferna vaskularna bolest
  • periferna arterijska bolest

Kontraindikacije

Apsolutne kontraindikacije
  • celulitis
  • duboka venska tromboza
  • bolne ulceracije na gležnju
Relativne kontraindikacije
  • fibrilacija atrija (moguće da će se sistolni pritisak teško izmeriti, jer vrednosti mogu značajno varirati kod svakog otkucaja srca)
  • kalcifikacija arterija (mogući lažno visoki rezultati očitanog testa)
  • bolesnici sa dijabetesom, aterosklerozom ili stanjima praćenima edemom potkolenica (mogući lažno visoki rezultati testa)
  • bolesnici sa reumatoidnim artitisom (postoji visoki rizik od bolesti na nivou mikrocirkulacije).[11]

Izvori

  1. ^ Al-Qaisi, M; Nott, DM; King, DH; Kaddoura, S (2009). "Ankle brachial pressure index (ABPI): An update for practitioners". Vascular Health and Risk Management. 5: 833–41.
  2. ^ Crawford, Fay. „Brahijalni indeks gležnja za dijagnosticiranje bolesti perifernih arterija donjeg ekstremiteta”. Приступљено 29. 1. 2021. 
  3. ^ Doppler assessment and ABPI: Interpretation in the management of leg ulceration www.worldwidewounds.com Pristupljeno 12.11.2019.
  4. ^ McDermott MM, Criqui MH, Liu K, Guralnik JM, Greenland P, Martin GJ, Pearce W (December 2000). "Lower ankle/brachial index, as calculated by averaging the dorsalis pedis and posterior tibial arterial pressures, and association with leg functioning in peripheral arterial disease". J Vasc Surg. 32 (6): 1164–71.
  5. ^ S. Marinović Kulišić. Mjerenje gležanjskog indeksa (ABPi). Acta Med Croatica, 66 (Supl. 1) (2012) 89-91
  6. ^ Hiatt WR, Hoag S, Hamman RF. Effect of diagnostic criteria on the prevalence of peripheral arerial disease. The San Luis Valley Diabetes Study. Circulacion. 1995;91(5):1472-9.
  7. ^ Montgomery PS, Gardner AW. The clinical utility of a sixminute walk test in peripheral arterial occlusive diseasepatients. J Am Geriatr Soc 1998; 46: 706-11
  8. ^ а б Stein R, Hriljac I, Halperin JL, Gustavson SM, TeodorescuV, Olin JW. Limitation of the resting ankle-brachial index in symptomatic patients with peripheral arterial disease.J Vasc Med 2006; 11: 29-33.
  9. ^ Aboyans V, Denenberg JO, Natarajan L, Criqui MH. The association between elevated ankle systolic pressures and peripheral occlusive arterial disease in diabetic and nondiabetic subjects. J Vasc Surg 2008; 48: 1197-203.
  10. ^ Jeelani NU, Braithwaite BD, Tomlin C, MacSweeney ST. Variation of metod for measurement of brachial artery pressure significantl affects ankle-brachial pressure index values. Eur J Vasc Endovasc Surg 2000; 20: 25-8.
  11. ^ Desai, Chintan S.; Blumenthal, Roger S.; Greenland, Philip (2014). "Screening low-risk individuals for coronary artery disease". Current Atherosclerosis Reports. 16 (4): 402.

Spoljašnje veze

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).