Veliki lorški anali

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki lorški anali, Veliki anali Franačkog kraljevstva ili Anali manastira Lorš predstavljaju skup anala za istoriju Franačke.

Anali[uredi | uredi izvor]

Manastir Lorš je bio jedan od najvećih manastira u Franačkoj. Osnovao ga je grof Kankor 764. godine. Veliki lorški anali predstavljaju zvanične anale Kraljevstva. Imaju sve odlike razvijenih, zrelih anala, a na prvom mestu zrelu hronologiju. Anali koji nisu u celini nastali u Loršu, mada su se u njemu sačuvali, počinju godinom 741. Ovaj deo pisao je anonimni monah koji je bio relativno blizak dvoru i verovatno bio u pratnji Karla Velikog. Bogatstvom i kvalitetom sadržaja izdvaja se period od 795. godine. Analiza jezika i stila upućivala je naučnike da je pisac Ajnhard. Manicijus je dokazao da je Ajnhard bio autor najboljeg dela Anala. U analima se pod 822. godinom nalazi i prvi podatak u zapadnoevropskim izvorima o Srbima.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Narativni izvori za istoriju Evrope - Miloš Antonović, Utopija, Beograd 2007. godina, pp. 108–109