Pređi na sadržaj

Vlakna velikog mozga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Unutar velikog mozga postoje vlakna koja povezuju njega ili njegove delove sa različitim oblastima mozga. Nalaze se u beloj masi i mogu biti: komisuralna,[1] asocijativna i projekciona.

Komisuralna vlakna sačinjena su od: žuljevitog tela, prednje i zadnje komisure i hipokampalne komisure. Ova vlakna spajaju iste oblasti koje se nalaze u obe hemisfere velikog mozga. Prednja komisura povezuje leva i desna bademasta jedra, olfaktorne kvržice i delove slepoočne kore. Zadnja komisura povezuje levu i desnu pretektalnu oblast i jedra srednjeg mozga. Hipokampalna komisura povezuje levu i desnu stranu hipokampusa.[1]

Asocijativna vlakna povezuju vijuge i brazde, kao i susedne delove unutar jednog regiona. Asocijativna vlakna su: kukasti snop, longitudalni snopovi, pojas i lučni snop.

Projekcioni snopovi velikog mozga predstavljaju snopove vlakana koji povezuju veliki mozak sa drugim delovima mozga. Najvažniji projekcioni snopovi su zrakasti snop i tri snopa unutrašnje, spoljašnje i granične čaure.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Standring, Susan (2005). Gray's Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice (39th izd.). Churchill Livingstone. str. 411. ISBN 9780443071683. „The nerve fibres which make up the white matter of the cerebral hemispheres are categorized on the basis of their course and connections. They are association fibres, which link different cortical areas in the same hemisphere; commissural fibres, which link corresponding cortical areas in the two hemispheres; or projection fibres, which connect the cerebral cortex with the corpus striatum, diencephalon, brain stem and the spinal cord.