Deža vi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Дежа ву)

Deža vi (franc. déjà vu — već viđeno) ili promnezija (grč. προμνησία — predsećanje), često kao pogrešno „deža vu”, snažan je utisak da je osoba već videla nešto što inače vidi prvi put.

Zigmund Frojd je smatrao da je u pitanju paramnezija nastala usled toga što novi utisak podseća na neki raniji, zaboravljeni, odnosno potisnuti doživljaj ili fantazam.

Vrste paramnezije[uredi | uredi izvor]

Postoje dve vrste paramnezija koji se razlikuju po svojoj vrsti afekcije: paramnezijama prepoznavanja i paramnezijama sećanja.[1]

Paramnezije prepoznavanja[uredi | uredi izvor]

Među paramnezijama prepoznavanja opisane su sledeće:

  • Kapgras sindrom.
  • Fregoli sindrom.
  • Reduplikativne parmnezije.

Paramnezije sećanja[uredi | uredi izvor]

Među paramnezijama sećanja opisuju se sledeće:[1]

  • Već viđeno: je vrsta prepoznavanja paramnezije, koju je opisao Emile Boirac (1917), kao fenomen koji ima sigurnost da se senzorno iskustvo koje se danas živi je iskusan u prošlosti.
  • Žame vi: ova pojava se odnosi na to kada osoba ima osećaj da nije u stanju da prepozna situaciju, mesto, reč ili osoba uprkos tome što drugi protivureče tome da bi to trebalo da bude poznato ili prepoznato.

Paramnezije povezane sa alkoholizmom[uredi | uredi izvor]

Prekomerna i / ili hronična konzumacija alkohola ima posledice nedostatka tiamina / vitamina B1, što može dovesti do Korsakovljev sindrom, problem koji uzrokuje oštećenja pamćenja koje karakteriše konfabulacija sećanja vrlo sličan simptomima paramnezija. Na primer: osoba formira priče putem bliskih podsticaja (slike, predmeti, obeležja ljudi, životinja) povezujući ih i tako formirajući sećanje koje živi kao stvarno uprkos tome što je izloženo suprotnom.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Simptomi koji karakterišu paramneziju su:[1]

  • Konfabulacija sećanja (na primer: ljudi prijavljuju i čuvaju uspomenu na nešto što je proizvod zablude i u šta osoba koja pati ponekad čvrsto veruje).
  • Lažna identifikacija u zabludi (sopstvenog identiteta, situacija, predmeta i mesta).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „PARAMNEZIJA: Šta je to, uzroci, simptomi, vrste i primeri - Psihologija - 2021”. nsp-ie (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-10-12. 

Literatura[uredi | uredi izvor]