Život Karla Velikog

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilustracija iz 13. veka

Vita Karoli Magni (Život Karla Velikog) je biografija franačkog vladara Karla Velikog koju je napisao Ajnhard.

Delo[uredi | uredi izvor]

Ajnhard je Vita Karoli Magni pisao po ugledu na Svetonijeve "Živote dvanaest rimskih careva". Delo je podeljeno u četiri poglavlja, odnosno 33 glave. Iako je sam Ajnhard napisao uvod, Valafrid Strabon je nakon njegove smrti dodao svoj uvod. Kao uzor je Ajnhard koristio biografiju Oktavijana Avgusta, rimskog cara sa kojim je rado poredio Karla Velikog. Opčinjenost Oktavijanom bila je toliko snažna da je prepisivao cele pasuse Svetonijevog dela. Ajnhard je iskazivao nesimpatije prema Merovinzima nastojeći da opravda uzdizanje Pipina Malog, Karlovog oca koji je svrgnuo poslednjeg merovinškog vladara Hilderika i poslao ga u manastir.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Pošto je opisao Karlov dolazak na vlast, Ajnhard je predstavio osvajanje Langobardske Italije i početak Saksonskih ratova. Deveta glava sadrži opis Karlovog pohoda u Španiju koji se završio pogibijom bretonskog markgrofa Rolanda. To je kasnije poslužilo za slavni ep. Svakom od sledećih ratova Ajnhard je posvetio po jednu glavu, do glave četrnaeste. Zatim sledi opis granica Karlove države, njen ugled u Evropi i pregled porodičnih veza Karolinga. Potom sledi opis Karlove ličnosti i njegovog načina života.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Ajnhardova biografija Karla Velikog ostvarila je izuzetno snažan uticaj u srednjovekovnoj književnosti. Njime je obnovljena jedna antička vrsta koja je bila zaboravljena. Ajnhardov spis je ostvario dodatni uticaj time pto je sam služio kao uzor sledećim generacijama prosopografa. Život Karla Velikog je i istorijski izvor kojim su se služili mnogi istoričari sledećih vekova.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]