Istorija Kanbere

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kanbera, grad veoma neobične istorije, jedan je od najuređenijih gradova u Australiji. Iako je status glavnog grada dobio tek 1913, ostaci prapostojbine datiraju od pre 20.000 godina.

Praistorija[uredi | uredi izvor]

Pre doseljavanja Evropljana, teritoriju današnje Kanbere naseljavali su Ngunaual i Ualgalu plemena. Arheološka istraživanja dokazala su da su prva naselja postojala 19.000 godina pre nove ere. Današnja Kanbera nosi ime koje je stotinama godina starije od nje.

19. vek[uredi | uredi izvor]

Blundelova koliba sagrađena oko 1860.

Evropski istraživači[uredi | uredi izvor]

Evropski istraživači naselili su grad ranih 1820-ih godina. Od 1820. do 1824. iz Evrope bilo je poslato četiri ekspedicije. Kako arheolozi veruju, Dž. Johan Mor je bio jedan od prvih graditelja novije Kanbere. On je od starosedelaca otkupio veliku površinu grada. Ozbiljnija evropska naseljavanja desila su se krajem 19. veka.

Doseljavanje Evropljana[uredi | uredi izvor]

Posleratni period[uredi | uredi izvor]

Nagli razvitak Kanbere počinje 1941. kada je osnovan Australijski ratni muzej. Po završetku Drugog svetskog rata otvara se i Australijski nacionalni univerzitet 1946.

Ranih 1960-ih nastavljeno je plansko uređenje grada. Po ranijem projektu predviđeno je da se u centru grada napravi veštačko jezero. Realizacija tog projekta usledila je 1963. kada je u samom centru Kanbere, prilikom gradnje brane na reci Molongo, iskopano korito jezera. Jezero dobija naziv Berli Grifin, po arhitekti Volteru Berliju Grifinu koji je bio zadužen za plansko uređenje grada.

1978. otvoren je gradski stadion Bruce, prvenstveno namenjen ragbi igrama.

1980. otvoreno je i novo zdanje Vrhovnog suda Australije.

1982. otvorena je Nacionalna galerija Australije.