Kičevska kaza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kičevska kaza je bila niža administrativna jedinica u Osmanskom carstvu. Bila je deo Bitoljskog sandžaka i Bitoljskog vilajeta. Centar kaze, odnosno kadiluka je bio u Kičevu. Sastojala se iz dve nahije Prilepske i kaze Morihovo. Ukupno se u sastavu kaze nalazilo 118 sela i grad Kičevo.[1] Stanovništvo je početkom 20. veka, bilo mešovito u verskom, etničkom i nacionalnom pogledu. Od muslimana su u kazi živeli Albanci, Torbeši i Romi, dok su Hrišćni bili podeljeni na patrijaršiste i egzarhiste, odnosno srbomane, i Bugaraše kako su jedni druge nazivali. Nahija Poreče je bila gotovo isključivo srpska-odnosno srbomanska po terminologiji njihovih suparnika egzarhista, "bugaraša" kako su ih "srbomani nazivali. Rabbetinska Reka i hrišćanska sela oko Kičeva bila su egzarhijska dok su Albanci i torbeši naseljavali zapadni deo kaze. [2]

Izvori[uredi | uredi izvor]