Sveta tebanska četa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sveta tebanska četa je bila najčuvenija među elitnim jedinicama starih Grka. Osnovana je prilikom tebanskog ustanka iz 379. p. n. e., osnovao ju je Gorgida a reorganizovao ju je Pelopida koji ju je i predvodio na vrhuncu njene moći. Njene redove činilo je 150 parova muških ljubavnika, verovatno odabranih da budu takmaci spartanskoj eliti koja je brojala 300 ljudi (hipejima). Izdržavani su o javnom trošku, a vežbali su na Kadmeji (tebanskom akropolju). Znatno su doprineli pobedi Tebanaca u bici kod Leuktre 371. g.[1] Sveta četa je poražena u bici kod Heroneje, 338. godine p. n. e.re, protiv vojske koju je predvodio Filip II Makedonski. Tradicionalna grčka hoplitska vojska nije mogla da se poredi sa novom falangom Makedonaca. Tebanska vojska, zajedno sa njihovim saveznicima, bila je rasturena i razbežala se. Sveta četa, iako opkoljena, odbila je da se preda. Plutarh beleži da kada je posle bitke Filip obilazio bojište i video 300 ubijenih ratnika kako leže jedan preko drugog, shvatio je da su oni četa ljubavnika, rasplakao se i rekao: „Neka budu istrebljeni koji misle da su ovi učinili ili osećali nešto sramno.“

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Philip A. G. Sabin, Hans van Wees, Michael Whitby, The Cambridge History of Greek and Roman Warfare. Greece, the Hellenistic world and the rise of Rome, Cambridge 2007. pp. 144–45