Seljak Marej
Ova uspomena objavljena je prvi put 1876. godine u "Piščevom dnevniku". Po žanru pripada umetničkim memoarima i podseća donekle na "Zapise iz Mrtvog doma".[1]
Do susreta sa seljakom Marejom, što je Dostojevski opisao u ovoj priči došlo je na imanju autorovih roditelja u selu Darovu u Tulskoj guberniji u avgustu 1831. godine, a razgovor sa Poljakom M-ckim Dostojevski je vodio 1850. godine to jest prve godine na robiji.
Autorov brat Andrej napisao je da seljak Marej "nije izmišljena osoba nego je zaista postojao" i ovako ga opisao: "Bio je naočit seljak koji je već zašao u srednje godine, crnomanjast, guste crne brade (tamnosmeđe prema opisu Fjodora Mihajloviča) koja je već bila prošarana sedima. U selu su ga držali za dobra poznavaoca rogate marve, pa kad je trebalo kupiti na sajmu koju kravu nije se nikako moglo bez njega".
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gary Saul Morson, introduction to A Writer's Diary (Northwestern University Press, 1994), vol. 1, p. 24.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Bjesovi, knjiga druga, Znanje, Zagreb 1976.
- Magarshack, David, The Best Stories of Fyodor Dostoevsky (New York: The Modern Library, 2005), xi-xxvi.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- '"The Peasant Marey," English translation by Kenneth Lantz, text and published version in the appendix to The House of the Dead and Poor Folk p. 425ff. and in A Writer's Diary (Northwestern University Press, 1994), introduction by Gary Saul Morson, p. 351ff.
- Seljak Marej, Fjodor Dostojevski Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. april 2017)
