Sibnička pećina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sibnička pećina - se nalazi na „Velikom gradu“ (815 m), dominantnom vrhu Gledićkih planina, koji se sastoji od belih krečnjaka donje krede. Na pomenutom vrhu nalaze se i ostaci temelja rimskog grada koji potiče iz prvog veka n. e, a možda i pre, po kome je i dobio naziv. Pećina se nalazi u blizini sela Sibnica.

Otvor Sibničke pećine visok je 3 m, a širok je svega 50 cm. Od otvora, u malu odaju pećine, najpre vodi kanal, blagim usponom dužine 6 m širine 1 m. Na četvrtom metru odaje, sa desne strane prema visini, postoji sporedni kanal dužine 2,5 m, a širine 60 cm koji se pri vrhu smanjuje i iznosi 20 cm. Na početku sporednog kanala, na visini od 2 m, nalazi se jedini nakit pećine u vidu drapera sa tri bore. Na šestom metru, glavni pećinski kanal se sužava i blagim pregibom odvaja prvu od druge odaje. Glavni kanal druge odaje dug je 3 m, a prosečno širok 2 m. Odaja se prema visini postepeno sužava, zbog čega ima oblik kupole. Iz pomenute odaje glavni kanal se račva u dva bočna horizontalna kanala dužine po 2 m i jedan vertikalni visine 4 m, čime se oećina i završava. Sibnička pećina je najviša i najstarija pećina u Šumadiji i Pomoravlju [1][2]..

Jama[uredi | uredi izvor]

Sibnička jama - nalazi se u neposrednoj blizini pećine, na južnoj strani Velikog grada. U jamu se ulazi kroz otvor širine 40cm. Prema unutrašnjosti vodi strmi kanal širine 3-4m, koji se na dvanaestom metru jako sužava i sprečava dalje istraživanje najdublje jame u Šumadiji. Nedaleko od jame je vrelo Govor voda, koje je verovatno u vezi sa jamom.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ www.myspace.com:Sibnica, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  2. ^ Sibnica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. februar 2014), Pristupljeno 18. 2. 2019.