Разговор:Апачи/Архива 1

Архива 1

Архива 2

Опширније

Apache (Apaci).- Jedan od najznacajnijih naroda velike etno-lingvisticke porodice Athapaskan u podrucju americkog jugozapada.

Аpaci se dijele na dvije glavne geografske grupe, Western (Zapadni) i Eastern (Istocni) Apaci. U grupu Zapadnih Apaca nazivanih i Coyotero spadaju plemena: San Carlos Apache, koji se dalje dijele na bande Apache Peaks, Arivaipa (Aravaipa), Pinal i San Carlos vlastiti. Ovo pleme naseljeno je danas na rezervatu San Carlos u Arizoni.

White Mountain Apaci (Bjelobrdski Apaci), nastanjeni su na rezervatu Fort Apache ili White Mountain, takoder u Arizoni.

Cibecue Apaci nekada u podrucju Cibecue, Carrizo i Canyon Creek, a danas zive na rezervatu Fort Apache.

Pleme Tonto nastanjeno je takoder u Arizoni na rezervatu Tonto Apache. Ove Indijance neki dijele na dva Tonto plemena, odnosno na Northern i Southern Tonto.

Sva ova apacka plemena kolektivno su nazivana i San Carlos Apaci.

Druga velika grana Apaca su Istocni Apaci sada nastanjeni na rezervatima u Novom Meksiku i Oklahomi. To su Jicarilla na rezervatu Jicarilla Apache; Mescalero na rezervatu Mescalero Apache; Lipan Indijanci iz zapadnog Texasa, njihovih potomaka valjda jos ima na rezervatu Mescalero Apache ali gube svoj identitet. Lipana ili njihovih potomaka jos ima u Texasu, jezik im je izumro.

Pleme Kiowa Apache, ranije nazivani Cataka, od povijesnih vremena zive udruzeni s Kiowa Indijancima. Zajedno s njima su lutali i logorovali i danas zajedno zive u Oklahomi. Svoj su jezik Kiowa Apaci ipak sacuvali i nisu preuzeli jezik kiowa. Unutar Kiowa-zajednice nazivani su imenom Semat.

Pleme Chiricahua, vodilo se pod Zapadne Apace, nakon ratova protiv bijelaca koje je vodio Geronimo deportirani su na podrucje Floride gdje su mnogi pomrli. Nakon desetak godina dozvoljen im je povratak na Zapad, pa su danas nastanjeni u Oklahomi i u rezervatu Mescalero u New Mexicu.

Najblizi srodnici Apaca su Navaho Indijanci, preme njihovoj tradiciji Apaci i Navaho bili su nekada jedan narod koji se kasnije podijelio. Jezik Navaho Indijanaca vodi se u juznu Athapaskansku skupinu i pripada apackim jezicima. Srodstvo s njima su vjerojatno imali i nestala plemena Jano, Jocome i veoma agresivni Toboso Indijanci iz sjevernog Meksika. Ova plemena su nestala, i uglavnom ih svrstavaju u porodicu Athapaskan.

Ime

Ime 'Apache' doslo je vjerojatno iz Zuni naziva apachu, "neprijatelji", oni pak sami sebe nazivaju Inde ili N'de, 'ljudi'.

Poznati Apaci

Кочиз (Cochise), Џеронимо (Geronimo), Mangas Кoloradas i Viкtorio.

Lokacija

Domovina Apaca je veliko podrucje u danasnjim drzavama New Mexico, Arizoni, zapadnom Teksasu i jugoistocnom Coloradu, cesto prodirali u sjeverni Meksiko.

Istorija

Za Athapaske se kaze da im je postojbina zapadna Kanada i Aljaska odakle su se sirili na jug. Dio njih, danasnji Pacificki ili Sredisnji Athapaski, naselili su se u podrucju jugozapadnog Washingtona, jugozapadnog Oregona i sjeverozapadne Kalifornije. Dio je nastavio put na jug gdje ih Coronadova ekspedicija prvi puta susrece 1540. godine. Onate ih prvi puta naziva Apacima 1598. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Spanjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Spanjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeca) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apaci su dali niz proslavljenih poglavica, Cochise, Geronimo, Mangas Coloradas i Victorio, jedni su od najpoznatijih.

Ratovi s Apacima zavrsili su pred kraj 19. stoljeca. U kolovozu 1886. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreno Apaci (njih 340) poslani su u Fort Marion, na Floridi, gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 clanova s Geronimom vratilo se u Oklahomu u Fort Sill, gdje su jos vodeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije 1909. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, ukljucujuci i one rodene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vodeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog sluzbenog oslobadanja 1913. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje jos zive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao zivjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.

Kultura, zivot i obicaji

Apaci su bili nomadi, lovci i sakupljaci, organizirani po malenim bandama koje su se bavile lovom i sakupljanjem, znacajan dio prihoda potjecao je i od pljacki susjednih Pueblo plemena a kasnije i spanjolskih naseljenika. Nesto obrade zemlje nalazimo kod Zapadnih Apaca. Dobivsi konje od Spanjolaca postali su veoma vjesti jahaci i jos opasniji ratnici. Klasicna nastamba bio je jednostavan zaklon od granja i grmlja, takav zaklon naziva se 'wickiup', javlja se kod Chiricahua. Drugi Apaci gradili su kolibe oblika kupole s kosturom od topolinog drveta ('cottonwood'; Populus deltoides. [1]) [2], prekrivene travom, one su nazivane 'kowa'. Njihovi rodaci Navaho imali su vece nastambe, poznate kao 'hogan'. Drustvo je bilo matrilinearno i matrilokalno kao i u Hopija i Navaha. Odjeca Apaca bila je od jelenje koze za muskarce i zene. Kod muskaraca sastojala se od kosulje, nogavica 'leggings' , obaveznih pregaca i visokih mokasina 'moccasins'. Jelenje kape s atraktivnim simbolima takoder su se nosile. Zene su nosile suknje od jelenje koze i visoke mokasine od istog materijala. Hranu Apaci uglavnom dobivaju lovom. Lovili su jelene, medvjede, divlje purane (Puebli su ih uzgajali), zeceve, planinske lavove, i drugu divljac, kod nekih prerijskih Apaca bilo je i lova na bizone. Ribu Apaci nisu lovili ni jeli.

Apaci danas

Danas Apaci broje oko 50,000 dusa a vecina prihoda dolazi od turizma, poljoprivrede i kockarnica.

Док се не деаскизује, нек стоји овде. --Φ ί λ ι π π ο ς | ⌘ 10:09, 7. фебруар 2007. (CET)