Ѕ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Ѕ ѕ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Slova slovenskih jezika | |||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
| Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
| Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
| М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
| Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
| Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
| Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
| Ь | Э | Ю | Я | ||||
| Slova neslovenskih jezika | |||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
| Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
| Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
| Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
| Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
| Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
| Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
| Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
| Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
| Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
| Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
| Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
| Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
| Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
| Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
| Ӏ | |||||||
| Istorijska slova | |||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
| Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
| Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
| Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | |||||||
| Sva slova ćirilice | |||||||
Ѕ je ćirilično slovo koje ima fonetsku vrednost /dz/.[1]
Ovo staro slovo je danas karakteristično jedino za makedonsko pismo, dok kao glas i danas postoji u pojedinim krajevima Srbije, Crne Gore i Bugarske. Tokom standardizacije crnogorskog jezika, Vojislav P. Nikčević zalagao se za uvođenje slova Ѕ, ali njegov predlog nije prihvaćen.
U slovačkom jeziku takođe postoji slovo koje proizvodi ovaj zvuk, ali se piše kao latinična ligatura dz.
Glas /dz/ u standardnom makedonskom jeziku[uredi | uredi izvor]
Uprkos izostanku njegove razlikovne funkcije i ograničenom broju leksema u kojima se pojavljuje, u savremenom makedonskom standardnom jeziku /dz/ ima status fonema. Odbor za standardizaciju makedonskog jezika i pravopisa uveo je slovo Ѕ dana 4. decembra 1944. godine, nakon što je deset članova glasalo za a jedan protiv. Kao glavni razlog, navodi se očuvanje odnosa /ts/ : /dz/. Iako nema razlikovnu funkciju, ipak se glas /dz/ u svesti govornika makedonskog jezika jasno izdvaja. Iako je u staroslovenskom stajalo između Ž i Z, u makedonskom slovo Ѕ stoji iza Z.
Pravopis[uredi | uredi izvor]
U standardnom makedonskom jeziku, glas /dz/, zvučni pandan glasa /ts/, nalazi se u vrlo ograničenom broju slučajeva.[2]
Glas /dz/ se najčešće nalazi pred vokalom (postoje kombinacije /dz/ sa svim vokalima): ѕid, ѕirne i ѕirka, (pro)ѕirka (ž.), naѕira (i naѕre), priѕira i priѕirne, ѕivri, ѕemne i izѕemne (dijal. iѕemne), se proѕeva, proѕevka, ѕevgar, ѕenѕa, ѕenѕer, Ѕaka, Ѕana, Ѕoѕe, Ѕunѕurovska, ѕuni, ѕunica (dijal. ѕunka), ѕumba, uѕur.[2]
U ostalim slučajevima, tj. kad je uz njega suglasnik, taj suglasnik mora biti sonant:
- ako /dz/ stoji ispred, iza je ili /v/ ili /r/: ѕvezda, ѕver, ѕveči, ѕviska, ѕvoni, se oѕviva i se oѕv(i)e, ѕrcki, ѕrcala, naѕre, se obѕira i se obѕr(n)e;[2]
- ako /dz/ stoji iza, ispred je skoro isključivo /n/: janѕa – janѕi, balanѕa, ganѕa se, ganѕalo, ѕenѕa, ѕenѕer, munѕosa, panѕur, tolkunѕa, malkunѕa, trošinѕa; klenѕa (i klenca), mranѕul (ili mrazulec, dijal. mranѕulec); čuje se i mamѕer, ali se obično upotrebljava mamzer.[2]
Slovo S se nikada ne pojavljuje na kraju reči.[2]
Slovo Ѕ ne piše se u rečima: zeva, naɡzor, noze, prezir.[3]
Glas /dz/ u makedonskim dijalektima[uredi | uredi izvor]
Glas /dz/ se pojavljuje:
- u grupama ЅV, ЅR, NЅ, LЅ, RЅ, GЅ: ѕvanica, br(o)nѕa, benѕin, menѕa, solѕa, molѕe i izmolѕe, ѕarѕavat, terѕija, belegѕija – mak. zvanica, bronza, benzin, menza, solza, molze i izmolze, zarzavat, terzija, belegzija; sr. zvanica, bronza, benzin, menza, suza, muze (musti) i izmuze (izmusti), zarzavat (zȅlēn, povrće), terzija, belenzuk(a) (narukvica);
- ispred vokala: ѕaden, ѕadnik, ѕadnište / ѕadnjište, ѕamba / ѕumba, ѕarѕavat, Ѕafir, blaѕe, ѕemna, eѕero, ѕima, ѕimbil, ѕift – mak. zaden, zadnik, zadnište, zamba, zarzavat, Zafir, blaze, zemja, ezero, zima, zimbil / zembilj, zift; sr. zadnji, zadnjik (zadnjica), zadnjište, zumba (šilo ili železni pečat), zarzavat, Zafir, blȁgo, zemlja, jezero, zima, zembilj, zift;
- kao rezultat sibilarizacije /g/: kofčeѕi, bubreѕi, beleѕi, poloѕi, po(t)praѕi, pomoѕi, *druѕi (mak. i sr. kovčezi, bubrezi, belezi, polozi, po(t)prazi (kolani), pomozi, *druzi (drugovi)), dolѕi (mak. dolgi; sr. dugi);
- u množinskom obliku noѕe (mak. noze; sr. noge);
- na međumorfemskoj granici: oѕatne, oѕeme, naѕeme – mak. odzatne, odzeme, nadzeme, sr. odzatnuti (otčepiti, otpušiti), od(u)zeti, *nad(u)zeti (uzeti više nego što je potrebno).[4]
Glas /dz/ u srpskom jeziku[uredi | uredi izvor]
Slovo Ѕ je iz srpske azbuke izbačeno reformom Vuka Karadžića u 19. veku, jer u njegovom zavičaju (kao ni u onom Save Mrkalja) glas njime predstavljen danas ne postoji.
Uprkos tome, slovo Ѕ je dio Majkrosoftove srpske ćirilične tastature.
Glas /dz/ i dalje postoji u zetsko-raškom, kosovsko-resavskom, prizrensko-južnomoravskom, svrljiško-zaplanjskom i timočko-lužničkom dijalektu srpskog jezika.
Zetsko-raški dijalekat[uredi | uredi izvor]
Cetinjsko-barski govori[uredi | uredi izvor]
Glas /dz/ se pojavljuje na početku reči (ѕvono, ѕenica, ѕubi – u standardnom govoru zvono, zenica, zubi), kao proizvod sibilarizacije H (oraѕi, siromaѕi – orasi, siromasi) i u nekim posuđenica iz drugih jezika (ѕanat, šanѕa – zanat, šansa).[5]
Ozrinićko-broćanski i bjelopavlićko-vasojevićki govori[uredi | uredi izvor]
Ovaj glas retko pojavljuje u ovim govorima, uglavnom u rečima romanskog porekla.[5]
Sjeničko-novopazarski poddijalekat[uredi | uredi izvor]
Glas /dz/ se pojavljuje u raznim rečima domaćeg i stranog porekla, kao u ѕvono, ѕenica, ѕubi, ѕvijezda, jeѕero, bronѕin, ѕevojka, Reѕo, Ѕile i dr.[5]
Kosovsko-resavski dijalekat[uredi | uredi izvor]
Konsonantski sistem ovog dijalekta sadrži početnu grupu ЅV (ѕvezda, ѕver, ѕvono). Isti glas se pojavljuje i u umanjenicama i vlastitim imenima. Ponegde se pojavljuje i grupa BЅ (kao u bѕova) i glas u posuđenicama iz rumunskog i albanskog jezika. Područje ovog dijalekta ima glas /dz/ prilično rasprostranjen, naročito u pograničnim govorima.[5]
Prizrensko-južnomoravski dijalekat[uredi | uredi izvor]
Glas /dz/ se pojavljuje u konsonantskom sistemu ovog dijalekta u početnom i središnjem međumorfemskom položaju i u toponimima (primer: ѕvono, ѕidina).[5]
Svrljiško-zaplanjski dijalekat[uredi | uredi izvor]
Glas /dz/ se ređe javlja u ovom dijalektu, ali je prisutan u nekim rečima, kao ѕvona, ѕid, poѕadi.[6]
Timočko-lužnički dijalekat[uredi | uredi izvor]
I u ovom dijalektu se ovaj glas javlja u ograničenim primerima, kao u ѕvezda, ѕvono, naѕrnul (zavirio).[6]
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
| Znak | Ѕ | ѕ | Ꙅ | ꙅ | Ꙃ | ꙃ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER DZE | CYRILLIC SMALL LETTER DZE | CYRILLIC CAPITAL LETTER REVERSED DZE | CYRILLIC SMALL LETTER REVERSED DZE | CYRILLIC CAPITAL LETTER DZELO | CYRILLIC SMALL LETTER DZELO | ||||||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1029 | U+0405 | 1109 | U+0455 | 42564 | U+A644 | 42565 | U+A645 | 42562 | U+A642 | 42563 | U+A643 |
| UTF-8 | 208 133 | D0 85 | 209 149 | D1 95 | 234 153 132 | EA 99 84 | 234 153 133 | EA 99 85 | 234 153 130 | EA 99 82 | 234 153 131 | EA 99 83 |
| Numerička referenca znaka | Ѕ | Ѕ | ѕ | ѕ | Ꙅ | Ꙅ | ꙅ | ꙅ | Ꙃ | Ꙃ | ꙃ | ꙃ |
| Code page 855 | 137 | 89 | 136 | 88 | ||||||||
| Windows-1251 | 189 | BD | 190 | BE | ||||||||
| ISO-8859-5 | 165 | A5 | 245 | F5 | ||||||||
| Macintosh Cyrillic | 193 | C1 | 207 | CF | ||||||||
Slična slova[uredi | uredi izvor]
- Ꚉ (ćiriličko) — Ćiriličko slovo Dz-z
- Dz (latinično) [en] — Latiničko slovo Dz
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Unicode 2010.
- ^ a b v g d Koneski 2021, str. 102.
- ^ Pravopis 2017, str. 10.
- ^ Karlić 2013.
- ^ a b v g d Karlić 2013, str. 82.
- ^ a b Karlić 2013, str. 83.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- „Cyrillic: Range: 0400-04FF” (PDF). The Unicode Standard. Version 6.0. 2010. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g.
- Jovanovska-Grujovska, Elena; Vojneska, Gordana, ur. (2017). Pravopis na makedonskiot jazik. Skopje: Institut za makedonski jazik; Kultura. ISBN 978-608-232-225-4. COBISS.MK 105312522.
- Koneski, Blaže (2021). Gramatika na makedonskiot literaturen jazik. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite. ISBN 978-608-203-337-2. COBISS.MK 55149573.
- Karlić, Virna (2013). „Status glasa /ʒ/ u makedonskom, srpskom i crnogorskom jeziku”. Filološke studije. 11 (2). Arhivirano iz originala 27. 3. 2023. g. — preko portala Hrčak.
