Jaroslav Drobni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jaroslav Drobni
Jaroslav Drobný
Jaroslav Drobni 1958. godine
Lični podaci
Datum rođenja (1921-10-12)12. oktobar 1921.
Mesto rođenja Prag, Čehoslovačka
Datum smrti 13. septembar 2001.(2001-09-13) (79 god.)
Mesto smrti London, Ujedinjeno Kraljevstvo
Državljanstvo Čehoslovačka
 Češka i Moravska
 Egipat
 UK
Igračke informacije
Pozicija centralni napadač
Hvata/Puca desnoruk
Pro karijera 1936—1949.
Seniorska karijera
Godine Klub
1937—1949. Čehoslovačka LTC Prag

Jaroslav Drobni (češ. Jaroslav Drobný; Prag, 12. oktobar 1921London, 13. septembar 2001) bio je jedan od najboljih i najsvestranijih čehoslovačkih sportista sa polovine 20. veka. Aktivno je igrao tenis i hokej na ledu, i u oba sporta ostvarivao je vrhunske rezultate. Kao teniser osvojio je 3 titule na gren-slem turnirima, a 1954. je dospeo i na prvo mesto tadašnje amaterske teniske liste. Kao hokejaš osvojio je u dresu reprezentacije Čehoslovačke titulu svetskog prvaka na SP 1947. u Pragu, te srebrnu olimpijsku medalju na ZOI 1948. u Sankt Moricu.

Godine 1949. prebegao je iz tadašnje komunističke Čehoslovačke, prvo u Švajcarsku, a potom u Sjedinjene Države, Egipat i na posletku u Englesku gde je ostao do kraja života. Iste godine kada je napustio rodnu zemlju NHL ekipa Boston bruinsa ponudila mu je ugovor od 20.000 dolara i mesto u rezervnom timu, ali je odbio i odlučio ostati u amaterskom hokeju.

Godine 1983. uvršten je u tenisku kuću slavnih, a 14 godina kasnije i u kuću slavnih hokeja na ledu. Jedini je sportista kom je pošlo za rukom da objedini titule pobednika svetskog prvenstva u hokeju na ledu i Vimbldonskog teniskog turnira.

Hokejaška karijera[uredi | uredi izvor]

Drobni je svoju sportsku karijeru započeo u ekipi LTC Prag gde je paralelno počeo da trenira hokej na ledu i tenis. Kao hokejaš nastupao je za LTC od 1938. do 1949. godine i u tom periodu osvojio je čak deset titula nacionalnog prvaka, a dve sezone je završavao i kao najbolji strelac lige (sezone 1941/42. i 1942/43). Osvojio je i četiri titule pobednika Špenglerovog kupa (1936, 1945, 1946. i 1947. godine).

Prvu medalju, i to zlatnu, u dresu reprezentacije Čehoslovačke osvojio je na svetskom prvenstvu 1947. u Pragu. Bila je to ujedno i prva titula svetskih prvaka za čehoslovački tim, a Drobni je na tom turniru na 7 odigranih utakmica postigao čak 15 golova, uključujući het-trik učinak u odlučujućoj utakmici protiv Sjedinjenih Država igranoj 23. februara. Već naredne godine, na ZOI u švajcarskom Sankt Moricu sa 9 golova na 8 utakmica predvodio je svoj tim do prve hokejaške olimpijske medalje u istoriji, srebrne.

Nakon što je napustio Čehoslovačku 1949. godine američki NHL ligaš Boston bruinsi ponudio je Drobnom mesto u rezervnom timu i ugovor od 20.000 američkih dolara. Drobni je odbio ponudu američkog tima uz obrazloženje da više pažnje želi da posveti igranju tenisa tokom letnjih meseci.[1]

Godine 1997. Međunarodna hokejaška federacija uvrstila je Drobnog u Kuću slavnih hokeja na ledu.[2]

Teniska karijera[uredi | uredi izvor]

Još kao petogodišnji dečak Drobni je skupljao loptice na terenima na teniskim terenima praškog teniskog kluba, ekipe u kojoj je ubrzo počeo i da trenira ovaj sport. Na Vimbldonskom turniru debitovao je kao šesnaestogodišnji tinejdžer 1938. godine, ali je izgubio već u prvom kolu turnira od Aleksandra Rasela, a prvi veći uspeh u teniskoj karijeri ostvario je na istom turniru 1946. pošto je došao do polufinala u kom je poražen od Amerikanca Džeka Krejmera.[3] Iste godine plasirao se u finale Otvorenog prvenstva Francuske u kom je poražen od domaćeg igrača Marsela Bernara. Do prve gren slem titule dolazi na Rolan Garosu 1951, a već naredne godine uspeva da odbrani titulu.[4] Nakon dva poraza u finalu Vimbldona, 1949. i 1952. godine 1954. dolazi do prve i jedine titule na tom turniru, nakon pobede nad Australijancem Kenom Rouzvolom. Titula na Vimbldonu donela je Drobnom i prvo mesto na tadašnjoj listi muških amaterskih tenisera.[5]

Sa reprezentacijom Čehoslovačke u dva navrata je igrao polufinale Dejvis kupa, 1947. i 1948. (u oba navrata Čehoslovačka je izgubila od Australije). U Dejvis kupu odigrao je ukupno 43 meča i ostvario 37 pobeda.

U amaterskoj teniskoj karijeri osvojio je više od 130 turnira, a u periodu između 1946. i 1955. konstantno je bio među prvih 10 tenisera na svetskoj rang listi.

Godine 1983. uvršten je u Tenisku kuću slavnih u Njuportu.

Gren-slem finala[uredi | uredi izvor]

Singl (3 titule, 5 polufinala)
Rezultat Godina Turnir Podloga Protivnik u finalu Rezultat finala
Finalista 1946. OP Francuske zemlja Francuska Marsel Bernar 6:3, 6:2, 1:6, 4:6, 3:6
Finalista 1948. OP Francuske zemlja Sjedinjene Američke Države Frenk Parker 4:6, 5:7, 7:5, 6:8
Finalista 1949. Vimbldon trava Sjedinjene Američke Države Ted Šroder 6:3, 0:6, 3:6, 6:4, 4:6
Finalista 1950. OP Francuske zemlja Sjedinjene Američke Države Badž Pati 1:6, 2:6, 6:3, 7:5, 5:7
Pobednik 1951. OP Francuske zemlja Južnoafrička Republika Erik Sturdžes 6:3, 6:3, 6:3
Pobednik 1952. OP Francuske (2) zemlja Australija Frenk Sedžmen 6:2, 6:0, 3:6, 6:4
Finalista 1952. Vimbldon trava Australija Frenk Sedžmen 6:4, 2:6, 3:6, 2:6
Pobednik 1954. Vimbldon trava Australija Ken Rouzvol 13:11, 4:6, 6:2, 9:7
Dublovi (1 titula, 3 finala)
Rezultat Godina Turnir Podloga Partner Protivnici u finalu Rezultat u finalu
Pobednik 1948. OP Francuske zemlja Švedska Lenart Bergelin Australija Hari Hopman
Australija Frenk Sedžmen
8:6, 6:1, 12:10
Finalista 1950. OP Francuske zemlja Sjedinjene Američke Države Bil Talbert Sjedinjene Američke Države Toni Trabert
Južnoafrička Republika Erik Sturdžes
2:6, 6:1, 8:10, 2:6
Finalista 1950. OP Australije trava Južnoafrička Republika Erik Sturdžes Australija Džon Bromvič
Australija Adrijan Kvist
3:6, 7:5, 6:4, 3:6, 6:8
Finalista 1951. Vimbldon trava Južnoafrička Republika Erik Sturdžes Australija Ken Makgregor
Australija Frenk Sedžmen
6:3, 2:6, 3:6, 6:3, 3:6
Mešoviti dublovi (1 titula)
Rezultat Godina Turnir Podloga Partner Protivnici u finalu Rezultat u finalu
Pobednik 1948. OP Francuske zemlja Sjedinjene Američke Države Patrisija Kaning Tod Sjedinjene Američke Države Doris Hart
Australija Frenk Sedžmen
6:3, 3:6, 6:3

Promena državljanstva[uredi | uredi izvor]

Nakon državnog udara u Čehoslovačkoj 1948. Drobni je sve češće dolazio u sukob sa novim komunističkim vlastima i njihovim represivnim metodama, a posebno se nije slagao sa korištenjem svog imena u propagandne svrhe od strane novih vlasti. Neslaganja sa novim vlastima i gotovo onemogućeno slobodno putovanje po turnirima u inostranstvu dovelo je do konačnog napuštanja Čehoslovačke, 11. jula 1949. godine.[6] Drobni je iskoristio učešće na teniskom turniru u švajcarskom Gštadu i zajedno sa sunarodnikom Vladimirom Černikom zatrađio azil u Švajcarskoj. Kako je kasnije napisao u svojoj autobiografiji, u trenutku kad je napustio rodnu zemlju „imao je svega nekoliko majica, četkicu za zube i 50 dolara u džepu”.[7]

Nakon napuštanja Čehoslovačke bezuspešno je tražio azil u Švajcarskoj, Sjedinjenim Državama i Australiji, da bi mu na kraju državljanstvo ponudio Egipat. Kao teniser nastupao je za Egipat od 1950. do 1959, postavši tako jedini egipatski teniser u istoriji sa titulom pobednika Vimbldonskog turnira. Godine 1960. dobija državljanstvo Ujedinjenog Kraljevstva.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grasso, John (2011). Historical Dictionary of Tennis. Lanham, Maryland: Scarecrow Press. str. 88,89. ISBN 978-0810872370. 
  2. ^ „IIHF Hall of Fame”. International Ice Hockey Federation. 
  3. ^ „Wimbledon – The Championships 1946 – Gentlemen's Singles” (PDF). AELTC. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 19. 04. 2017. 
  4. ^ „Jaroslav Drobný, 79, a Star In Tennis and Olympic Hockey”. The New York Times. 16. 09. 2001. 
  5. ^ „Wimbledon draws archive – 1954 Gentlemen's Singles”. AELTC. 
  6. ^ Kirkham, Sarah (7. 08. 2014). „Throwback Thursday: The many faces of Jaroslav Drobný”. www.wimbledon.com. AELTC. Arhivirano iz originala 18. 05. 2015. g. Pristupljeno 19. 04. 2017. 
  7. ^ „Jaroslav Drobny”. The Guardian. 5. 09. 2001. Pristupljeno 5. 07. 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]