Albani — Википедија

Albani (antgrč. Ἀλβανοί [Albanoí] — Albanoi, lat. Albanoi — Albanoi) bili su pleme, najverovatnije ilirskog porekla, čiji se prvi istorijski pomen pojavljuje u radu Ptolemeja. On pominje ime Albani i grad Albanopolj (antgrč. Ἀλβανόπολις [Albanópolis] — Albanopolis), koji leži na obali Jonskog mora, na području savremene Albanije. Međutim, lokaciju ovog grada su kasnije osporavali i vizantijski i moderni istraživači.^[1]

Ptolemej sam ne navodi pravo etničko poreklo Albana, pa se ne može jasno utvrditi da li su građani Albanopolja bili Iliri, Makedonci ili rimski kolonisti iz italijanske Albe. Njihova identifikacija i veza sa modernom nacijom Albanaca je veoma sporna. Pokušaj povezivanja nije moguć, jer ne postoji hipoteza o tome kako je došlo do širenja imena ovog plemena na cijelu nacije i u čemu je bio značaj tog plemena i grada.^[2]

Teme vezane za Ilire

Antički Iliri

Plemena	Spisak antičkih ilirskih naroda i plemena Spisak antički plemena u Iliriji Albani Ardijejci Autarijati Balajiti Daorsi Dardanci Galabri Tunati Peonci Enhelejci Mezeji Narensi Sarditi Dalmati Japodi Grabejci Taulanti Amantini Desitijati Breuci Aserijati Grabejci Varcijani Atintani Frigijci Boji Dauni Latobiki Skordisci Dindari Kelegeri Varcijani Liburni
Vladari, kraljevi i kraljice	Ilirski vladari Galaurus 7. vek p. n. e. Siras 423.–393. p. n. e. Bardil 385.-358. p. n. e. Grabos 358.-344. p. n. e. Kerija 344./343. p. n. e. Plevrat I 344.- Kleit 356.–335. p. n. e. Glaukija 317.-303. p. n. e. Bardil II 295.–290. p. n. e. Monun I 300.-280. p. n. e. Mitil 270.–231. p. n. e. Longar 231.– 206. p. n. e. Plevrat II 260. p. n. e.- 250. p. n. e. Agron 250.-230. p. n. e. Triteuta 230.–219. p. n. e. Pinej 230.-217. p. n. e. Teuta 230.-217. p. n. e. Demetrije Hvarski 222–219. p. n. e. Skerdileda 212.-206. p. n. e. Plevrat III 205.–181. p. n. e. Epulon 181.–177. p. n. e. Gencije 180–168. p. n. e. Balajos 190-175/168. p. n. e. Etuta 169.–168. p. n. e. Baton Breučki 6. - 9. p. n. e. Baton Dezidijat 6.-9.
Politički subjekti	Enhelejsko kraljevstvo Kraljevina Dardanija Peonija
Gradovi i naselja	Daorson Desilo Hedum Kastelum Bilis Skadar Rizinijum Damanstion Delminij Dimale Albanopolis Orija Petra Salvija Čina Meteon Basanija Epikarija Uđento Arduba
Iliri u rimskim provincijama	Provincija Ilirik Prefektura Ilirik Provincija Dalmacija Panonija Donja Panonija Gornja Panonija Provincija Makedonija Dijeceza Panonija Panonija Prima Panonija Sekunda Panonija Savija Dijeceza Dakija Dijeceza Makedonija Epir nova Sirmijum
Umetnost i zanatstvo (kultura)	Daunijanska stela Soletska mapa Montesaracenska žena Daunijska keramika Desilska keramika Mesapijska keramika Peuketska keramika Devolitska keramika Vačka situla Trebeništke maske Ilirska odjeća Ilirska fibula Svečani broš Ilirske kovanice Vačka kopča Gradištanska kopča
Religija i mitologija	Ilirska mitologija
Ratovanje	Ilirski ratovi Aleksandrov balkanski pohod Batonov ustanak Desilsko brodogradilište Sika Sibuna Ilirski šlem
Jezik	Ilirski jezici Mesapski jezik
Ostalo	Poreklo Srba Istorija Balkanskog poluostrva Preistorija jugoistočne Evrope

Ime i identitet
u savremenom dobu

Reference[uredi | uredi izvor]

^ William Smith, LLD, Ed., Dictionary of Greek and Roman Geography, 1854
^ The genesis of the Balkan Peoples, Vladimir Georgiev, The Slavonic and East European Review