Arheološki turizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaštićen kompleks Lepenskog Vira, sa svojim muzejom
Hotel u Viminacijumu u obliku rimske kuće

Arheoturizam ili arheološki turizam je oblik kulturnog turizma koji je usmeren na podsticanje javnog interesa za arheologiju i zaštitu istorijskih spomenika.

Arheološki turizam može da obuhvati sve stvari vezane za javnu promociju arheologije, uključujući i obilazak arheoloških lokaliteta, muzeja ili istorijske rekonstrukcije događaja.

Arheološki turizam se nalazi na tankoj liniji između promocije arheoloških lokaliteta i kulturnog nasleđa. i izazivanja štete lokalitetima. Po obliku je invazivni turizam.[1] Arheolozi su izneli da ovaj turizam doprinosi da se na poseban način vidi i upozna prošlost.[2] Ali, kod turističkih arheoloških lokaliteta koji su u nadležnosti direkcije za turizam, prodaja karata i suvenira može da postane prioritet i time ugroziti iskopavanja. Takođe se preispituje da li vredi otvoriti lokalitet za javnost, jer nisu sva arheološka nalazišta interesantna široj javnosti i mnoga nalazišta nisu estetski lepa za turiste iako su za arheologe veoma bitna.[3] Oštećenja jedinstvenih lokaliteta je takođe problem. Otvaranje lokaliteta može direktno da utiče na ostatke, poput ikona koje mogu da izblede pri preteranom fotografisanju. Izgradnja hotela, restorana i prodavnica oko lokaliteta je još jedan problem. Ovi objekti mogu drastično promeniti životnu sredinu; da proizvode poplave, klizišta, ili da narušavaju drevne građevine.[4]

U Srbiji su brojni lokaliteti otvoreni za širu javnost. Najpoznatiji su: Lepenski Vir, Viminacijum i Feliks Romulijana. Ovi lokaliteti dosta zarađuju od turizma. Viminacijum uz prihode od prodaje karata i suvenira ima i svoj hotel, restoran i amfiteatar na lokalitetu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Messai, Hada (November 8, 2010) "Pompeii's House of the Gladiators collapses Arhivirano januar 27, 2011 na sajtu Wayback Machine"
  2. ^ Uzi Baram 2008 Tourism and Archaeology.
  3. ^ Mason, Peter (2008). Tourism Impacts, Planning and Management. Burlington, MA: Elsevier Ltd. str. 40. ISBN 978-0-7506-8492-7. 
  4. ^ Comer, Douglas C. (2012). Tourism and Archaeological Heritage Management at Petra: Driver to Development or Destruction?(SpringerBriefs in Archaeology. New York: Springer. ISBN 978-1461414803. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]