Beogradska banovina
Beogradska banovina | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1427.—1521. | |||||||||
Beogradska banovina 1490. godine | |||||||||
Regija | Balkan | ||||||||
Zemlja | Kraljevina Ugarska | ||||||||
Događaji | |||||||||
Status | Bivša pokrajina | ||||||||
Vladavina | |||||||||
• Oblik | banovina | ||||||||
Istorija | |||||||||
• Uspostavljeno | 1427. | ||||||||
• Ukinuto | 1521. | ||||||||
|
Beogradska banovina je bila banovina srednjovekovnae Kraljevine Ugarske, koja je obuhvatala Beograd i okolne krajeve. Bila je deo ugarskog odbrambenog sistema na južnim granicama kraljevine, a graničila se sa u Srpskom despotovinom.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sve do 1427. godine, Beograd je bio prestonica Srpske despotovine. Nakon smrti despota Stefana Lazarevića (1427), njegov naslednik Đurađ Branković je bio primoran da Beograd preda Ugarskoj i svoju prestonicu premesti u Smederevo. Ugarska je tada na ovom području formirala Beogradsku kapetaniju, vojno-upravnu oblast koja je postojala uporedo sa susednom Mačvanskom banovinom. Nakon 1496. godine, obustaveno je postavljanje posebnih mačvanskih banova, a odbrana južnih granica je poverena beogradskim banovima, čime je Beogradska banovina dobila poseban značaj. Usled raznih ugarskih propusta u pripremama za odbranu grada, Osmansko carstvo je 1521. godine uspelo da osvoji Beograd, nakon čega je ovo područje uključeno u Smederevski sandžak.[2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kalić 1967.
- ^ Ćirković 1982, str. 467-468.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kalić, Jovanka (1964). „Prilog istoriji Beogradske banovine”. Zbornik Filozofskog fakulteta. Beograd. 8 (1): 533—540.
- Kalić, Jovanka (1967). Beograd u srednjem veku. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Spremić, Momčilo (1976). „Despot Đurađ Branković i Mačvanska banovina”. Istorijski časopis. 23: 23—37.
- Ćirković, Sima (1982). „Srbi u odbrani ugarskih granica”. Istorija srpskog naroda. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 465—478.