Božićna piramida

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božićna piramida

Božićne piramide (nem. Weihnachtspyramide) su božićni ukrasi koji imaju svoje korene u folkloru i običajima regiona Rudne gore u Nemačkoj, ali koji su postali popularni širom sveta. Sastoje se od ukrašenog piramidalnog spoljašnjeg okvira sa svećnjacima i centralne vrteške sa rotorom na vrhu koji pokreće topli vazduh iz upaljenih sveća. Vrteška je ukrašena scenama jaslica i drugim božićnim figurama poput anđela i mudraca, kao i svetskim motivima poput rudarskih narodnih i šumskih scena.

Opis[uredi | uredi izvor]

Sugeriše se da je božićna piramida preteča jelke.[1] Ove piramide nisu ograničene samo na Božić: u Rudnim gorama postojao je običaj da se igra oko „drveta Svetog Jovana“, „piramide ukrašene vencima i cvećem“, na letnji solsticij.[2] Božićna piramida nije u obliku piramide, već je neka vrsta vrteške na nekoliko spratova, od kojih neki prikazuju hrišćanske motive kao što su scene anđela ili jasla, a drugi sa više sekularnim motivima kao što su planinski narod, šume i druge scene iz svakodnevnog života. Okretno kretanje se tradicionalno postiže uz pomoć sveća čija rastuća toplota okreće elisu.

Božićne piramide su napravljene od drveta i zasnovane su na platformama sa četiri do osam strana sa dugačkim motkom u sredini koji služi kao osovina na koju se ceo aparat sužava iznad i koja podržava sve dalje platforme. Unutar staklenog ili keramičkog nosača nalazi se vratilo na koja je pričvršćena najmanje jedna platforma. Figure, koje stoje na platformama, takođe su tradicionalno napravljene od drveta.

Božićne piramide imaju različite oblike od zamršeno izrezbarenih minijaturnih kuća sa kosim krovovima, do velikih struktura na više spratova koje jednostavno služe kao prikaz za izrezbarene figure. U mnogim gradovima Rudne gore postoje velike božićne piramide na božićnoj pijaci ili na drugim lokacijama povezanim sa božićnom vrevom.

Većina piramida prikazuje scene jasli. Oni uključuju priču o rođenju Isusa Hrista, o pastirima i mudracima koji posećuju dete i o anđelima koji se raduju na nebu. Jasle se često postavljaju na najdužu policu na dnu piramide, dok bi šišarka ili zvezda bila na vrhu.

Istorija božićne piramide[uredi | uredi izvor]

Primer na božićnoj pijaci u Dizeldorfu

Božićne piramide su prvobitno bile okačene sa plafona kuća. Običaj se proširio Evropom, uglavnom u Italiju i Englesku, a u Ameriku su ga doneli nemački imigranti u 18. veku.

Poreklo božićnih piramida seže u srednji vek. U ovom periodu bilo je tradicionalno u južnoj i zapadnoj Evropi unositi zimzelene grane, na primer šimšir, u dom i kačiti ih kako bi se odagnala mrzovolja u mračnim i hladnim zimskim mesecima. U severnoj i istočnoj Evropi za postizanje ovog cilja korišćene su tradicionalne sveće. Božićna piramida bi na kraju ujedinila ove dve tradicije i postala simbol božićnih proslava. Preteča piramide bila je konstrukcija poznata kao Lichtergestelle ('svetlosni stalak') koji su bili veoma popularni u 18. veku. Bile su to konstrukcije od četiri stuba, ukrašene zimzelenim granama, vezane na vrhu i osvetljene svećama. U velikim gradovima jelka, sada prepoznatljiva širom sveta, postepeno je zamenila Lichtergestelle, ali u planinama ljudi nisu videli jednostavno drvo okićeno svetlima; nego su ih podsećali na kapstane, koji su se obično koristili u rudnicima Rudne gore. Obliku piramide dodato je rotaciono kretanje boka i rođene su najranije božićne piramide.

Naziv Božićna piramida nastao je zato što je Napoleonov pohod na Egipat krajem 18. veka doneo slike piramida nazad u Evropu i na kraju u Rudne gore, gde su podsećale ljude na rudarske kapstane, a takođe i na božićne konstrukcije.

Piramida na božićnoj pijaci u Majncu

Važan prodor u popularnosti božićne piramide dogodio se oko 1830. otkrićem kerozina. Ranije su ljudi koristili relativno skupe sveće ili repičino ulje. Kako su sredstva za paljenje i okretanje piramida postala mnogo jeftinija, tradicija se proširila. Sada se takve piramide mogu naći u brojnim stilovima i veličinama širom Nemačke, kao i u mnogim delovima Sjedinjenih Država.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Forbes, Bruce David (2007). Christmas: A Candid History. Berkeley: University of California Press. str. 49. ISBN 978-0-520-25104-5. 
  2. ^ Miles, Clement A. (1976). Christmas Customs and Traditions: Their History and Significance. New York: Dover Publications. str. 269. ISBN 0-486-23354-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Božićna piramida na Vikimedijinoj ostavi