Branislav Mitrović (arhitekta)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Branislav Mitrović
Lični podaci
Datum rođenja(1948-11-28)28. novembar 1948.(75 god.)
Mesto rođenjaBar, FNR Jugoslavija
Umetnički rad
Pravacbrutalizam, postmoderna

Branislav Mitrović (Bar, 28. novembar 1948) jugoslovenski, crnogorski i srpski je arhitekta, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je u Beogradu, na Arhitektonskom fakultetu 1974. godine kod profesora Uroša Martinovića.[2] Član je ULUPUDS od 1977.

Od 1977. do 1986. je radio u Projektnom zavodu RO „Srbijaprojekt“, na raznim poslovima, od samostalnog do vodećeg projektanta. Od 1986. do 1990. radi u Centar za istraživanje i projektovanje – CIP Beograd, kao vodeći projektant.

Od 1990. godine je docent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu na predmetu Arhitektonska analiza prostora. Član je predsedništva Društva arhitekata Beograda od 1983. do 1989. godine, a predsedništva Saveza arhitekata Srbije od 1987. godine. Predsednik je Saveza arhitekata Srbije od 1993. godine. 1995. godine je izabran za vanrednog profesora na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu na predmetu Projektovanje 3, Objekti spektakla i Arhitektonska analiza 1, 2, 3. Od 1995—1997. godine je šef katedre za projektovanje na Arhitektonskom fakultetu. Od školske 1997/98 godine vodi STUDIO 11 na katedri za projektovanje. 1998. godine izabran je za redovnog profesora Arhitektonskog fakulteta. Izabran je za docenta Arhitektonskog fakulteta u Beogradu 1990, a kasnije i za vanrednog, odnosno redovnog profesora.

2006. osniva svoj projektni biro pod nazivom MITarh studio, Beograd.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Priznanje Instituta za urbanizam i arhitekturu Srbije za najbolji diplomski rad za 1974. godinu[1]
  • Republička nagrada lista Borba za najbolje arhitektonsko ostvarenje na teritoriji Republike Srbije 1986. i 1991. godine[1]
  • Specijalna nagrada Saveza arhitekata Srbije 1989. i 1993. godine[1]
  • Velika nagrada Salona arhitekture 1990. i 1998. godine[1]
  • Specijalna nagrada Salona arhitekture 1990. godine[1]
  • Oktobarska nagrada grada Beograda za arhitekturu 1990. i 1996. godine[1]
  • Savezna nagrada lista Borba 1991. godine za najbolje arhitektonsko ostvarenje na teritoriji SFR Jugoslavije
  • Novembarska nagrada grada Budve 1994. godine za doprinos na polju arhitekture i urbanizma na tom prostoru[1]
  • Velika nagrada Novosadskog salona arhitekture DANS za izvedeni objekat 1997. i 1998. godine
  • Godišnja nagrada Saveza arhitekata Srbije 1997. godine[1]
  • Nagrada Novosadskog salona arhitekture DANS za enterijer 1999. godine
  • Godišnja nagrada časopisa Kuća stil za enterijer 1999. godine[1]
  • Nagrada lista Borba za arhitekturu za najuspešnije realizovano arhitektonsko delo u SR Jugoslaviji u 2000. godini
  • Velika nagrada Saveza arhitekata Srbije za 2002. godinu[1]
  • Nagrada Saveza arhitekata za najbolje izvedeni objekat za 2002. godinu
  • Velika nagrada Saveza arhitekata Srbije i Akademije arhitekture za delo 2003.
  • Nagrada Novosti za 2004. godinu za najbolje izvedeno delo na teritoriji SCG
  • Nagrada „Aleksandar Šaletić“ Majskog salona 2005. godine za enterijer poslovnice Hypo-Alpe-Adria banke u Beogradu.[1]
  • Grand pri (Grand Prix) 33. Salona arhitekture za najbolji objekat (2011)[1]
  • Nagrada 34. Salona arhitekture (2012)[1]

Nagrade na konkursima[uredi | uredi izvor]

Uradio je više od 140 arhitektonskih konkursa I na njima dobio preko 90 nagrada, od kojih su najznačajnije:[3]

  • 1979 Tipski stambeni objekat kuće za odmor. I NAGRADA
  • 1980 Urbanističko arhitektonsko rešenje Letnje pozornice, Sveti Stefan, Crna Gora. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 1981 Toranj za tehnološku vodu „TEC - 2", Kragujevac, Srbija. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 1982 Osnovna škola, Titovo Užice, Srbija. I PLASMAN. REALIZOVANO
  • 1985 Stambeno – poslovni blok „Toplička 2" , Titovo Užice, Srbija. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 1986 Stambene zgrade N-15 I N-16, Novi Sad, Srbija. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 1987 Turistički kompleks „Jaz“ sa hotelom "de luxe" kategorije, Budva, Crna Gora. I NAGRADA
  • 1988 Poslovna zgrada „Centrotekstil“, Beograd. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 1992 Poslovno – stambeni blok na Vračarskom platou, Beograd. I NAGRADA
  • 1992 Arhitektonsko – urbanističko rešenje uređenja centra Petrovca na moru, Crna Gora. I NAGRADA
  • 1992 Urbanističko – arhitektonsko rešenje naselja „Šumet“, Sveti Stefan, Crna Gora. I NAGRADA
  • 1993 Konkurs „Tek venčani“, Beograd. I NAGRADA
  • 1993 Poslovni centar, Subotica, Srbija. I NAGRADA
  • 1995 Poslovni centar sa robnom kućom, Budva, Crna Gora. I NAGRADA
  • 1999 Poslovna zgrada „HVB“ banke, Beograd. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 2000 Poslovni centar „Cepter“, Banja Luka, BiH, Republika Srpska. I NAGRADA
  • 2000 Poslovna zgrada i banka, Bijeljina, BiH, Republika Srpska. I NAGRADA
  • 2001 Poslovna zgrada „Delta Sport“, Novi Beograd. I NAGRADA
  • 2002 II faza Hotela „Splendid“, Bečići, Crna Gora. I NAGRADA
  • 2003 Urbanističko – arhitektonsko rešenje centralne zone Zrenjanin sa pešačkom zonom, Zrenjanin, Srbija. I NAGRADA. REALIZOVANO
  • 2003 Rekonstrukcija i dogradnja hotela „Palas“, Banja Luka, BiH, Republika Srpska. I NAGRADA
  • 2004 Regulacioni plan prostorne celine „Dedinje“, Beograd. I NAGRADA
  • 2004 Idejno arhitektonsko – urbanističko rešenje gradskog bloka između ulica Vuka Karadžića I I Krajiškog korpusa, Banja Luka, BiH, Republika Srpska. I NAGRADA
  • 2004 Poslovni centar „Geneks“, Novi Beograd. I NAGRADA
  • 2005 Idejno rešenje poslovnog objekta u Skerlićevoj ulici, Beograd. OTKUP
  • 2006 Idejni arhitektonsko – urbanistički projekat turističkog naselja u Kamenovu, Crna Gora. I NAGRADA
  • 2006 Idejno arhitektonsko rešenje zgrade opštine Surčin, Beograd. I NAGRADA
  • 2006 Rekonstrukcija i proširenje javne garaže Zeleni venac, Beograd. II NAGRADA
  • 2006 Gostinske vile na lokaciji „Krastavac“, Perazića do, Crna Gora. II NAGRADA
  • 2006 Projekat za komercijalnu zgradu, Vrnjačka Banja, Srbija. II NAGRADA
  • 2006 Arhitektonski i urbanistički koncept za gradski trg Maršala Tita, Herceg Novi, Crna Gora. III NAGRADA
  • 2006 Idejni arhitektonski, urbanistički i saobraćajni projekat unutrašnjeg magistralnog prstena na deonici autoputa od Autokomande do ulaza u Dušanovački tunel, Beograd. I NAGRADA
  • 2007 Arhitektonsko – urbanistički konkurs za poslovno – komercijalni objekat na uglu ulica Mačvanske, Bore Stankovića I Mutapove, Beograd. I NAGRADA
  • 2008 Poslovna zgrada za blok 11a, Novi Beograd. II NAGRADA
  • 2008 Idejno – arhitektonsko rešenje poslovnog objekta IM Matijević i Javne garaže, Novi Sad, Srbija. I NAGRADA
  • 2008 Idejno – arhitektonsko rešenje stambeno – poslovnog objekta u ulici Gospodara Vučića br. 223 u Beogradu. I NAGRADA
  • 2008 Međunarodni konkurs za idejno urbanističko rešenje centra Bara, Crna Gora. III NAGRADA
  • 2009 Idejno urbanističko – arhitektonsko rešenje Trga Republike sa Ribljom pijacom, Novi Sad, Srbija.
  • 2009 Arheološki Centar Majnc, Nemačka. II KRUG
  • 2009 Idejno programsko arhitektonsko rešenje Vinskog Sela kompleksa Šipčanik, Crna Gora. III NAGRADA
  • 2010 Poslovno - stambeni objekat na lokaciji „Stara autobuska stanica“, Banja Luka, BiH, Republika Srpska. III NAGRADA
  • 2010 Gradska Galerija za Evropsku prestonicu kulture Drava 2012, Maribor, Slovenija.
  • 2010 Stambeno - poslovni objekat u Bijelom Polju, Crna Gora. I PLASMAN
  • 2010 Poslovni objekat „HE na Drini“ u Višegradu pod zaštitom I kontrolom UNESCO-a, BiH, Republika Srpska. I PLASMAN. U REALIZACIJI
  • 2010 Hotel „Igalo“ u Igalu, Crna Gora. III NAGRADA
  • 2010 Idejno arhitektonsko - urbanističko rešenje turističkog centra „Srbija na dlanu“ na Srebrnom jezeru, Srbija. I PLASMAN
  • 2011 Ekstenzija muzeja "Serlachius Museum Gösta", Finska.
  • 2011 Hotel „Jadran“ u Ulcinju, Crna Gora. III NAGRADA
  • 2011 Stambeno - poslovni kompleks socijalnog stanovanja u naselju Ovča, Beograd. OTKUP. U REALIZACIJI
  • 2011 Kula Alternativne garaže u Hongkongu. OTKUP
  • 2011 Rezidencijalni kompleks, Pluty, Kijev, Ukrajina.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]