Branko Surla
branko surla | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 22. februar 1922. |
Mesto rođenja | Vrtoče, kod Bosanskog Petrovca, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 23. april 1944.21 god.) ( |
Mesto smrti | Mionica, Srbija |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1942. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Heroj | |
Narodni heroj od | 24. jula 1953. |
Branko Surla (Vrtoče, kod Bosanskog Petrovca, 22. februar 1922 – Mionica, 23. april 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u selu Vrtoče, kod Bosanskog Petrovca, 22. februara 1922. godine. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu, a nakon škole bavio se zemljoradnjom. Za vreme Drugog svetskog rata stupio je u partizane 27. jula 1941. godine. Bio je desetar i vodnik u Prvoj krajiškoj brigadi od juna 1942. do januara 1943. godine. Od decembra 1943. postao je komandat bataljona u 10. krajiškoj brigadi.[1]
Već u prvim borbama Vrtočke čete istakao se u borbama protiv ustaša. Ranjavan je tri puta. Član KPJ postao je 1942. godine. U januaru 1943. godine 1. četa 3. bataljona 1. krajiške brigade koju je predvodio kao komandir Brnako Surla, kod Eminovaca je uništila jedan nemački puk. Isti uspeh četa je ponovila u julu kada je kod Kiseljaka razbila nemački bataljon. Četa je zabeležila uspehe i na Manjači, Jajcu, Bihaću. U napadu 1. krajiške brigade na neprijateljski aerodrom u Rajlovcu kod Sarajeva, njegova četa je uništila najviše aviona.[2]
U jesen 1943. u borbi na Kremni kod Užica jedinice 5. divizije NOVJ napale su položaj bugarske vojske. U toj akciji ubijeno je oko 100, a zarobljeno 70 neprijateljskih vojnika. Poginuo je u sukobu sa Bugarima kao komandant bataljona 10. krajiške brigade kod sela Mionica 23. aprila 1944. godine.[3]
Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 232.
- ^ Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 232-233.
- ^ a b Narodni heroji Jugoslavije 1982, str. 233.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982.